02. veljača 2018.

Je li bitno biti najstariji?

Autor: Kristina Lučić Andrijanić

Kada posegnemo u daleku prošlost, davno prije postojanja pisma, nailazimo na manjak dokaza o glazbi kakvu su poznavali prapovijesni ljudi. Ipak, glazba je zasigurno bila dio njihovog svakodnevnog života.

Kada govorimo o počecima glazbe, pravo je pitanje, od kada započeti? Razmišljajući o odgovoru na to ključno pitanje, na predavanju s učenicima došli smo do potpuno neočekivanoga odgovora na pitanje: kako je zvučao Veliki prasak? Možemo li reći da je prva glazba nastala puno prije pojave čovjeka, dakle potječe iz Svemira? NASA je dala potvrdan odgovor. Neke svemirske letjelice imaju instrumente koji mogu uhvatiti elektromagnetske vibracije. Znanstvenici su te vibracije pretvorili u zvučne valove i otkrili nam kako zvuči svemir. Na NASA-inoj Soundcloud stranici možete poslušati ove zanimljive zvukove.

 

No, ako krenemo od pretpostavke da je glazbe ipak umjetnost kojoj je stvaralac čovjek tada će nam više pomoći arheologija nego astrofizika. I odmah da objasnimo na početku - koliko god bili čvrsti dokazi, ovo što ćemo navesti u nastavku teksta još uvijek su teorije i pretpostavke potkrijepljene dokazima.

Ovakva istraživanja su kao tapkanje u mraku, slaganje mozaika s tisuću boja, forenzičkog ili detektivskog posla, a uključuje suradnju i mnogih drugih disciplina, osim paleomuzikologije.

flauta napravljena od mamutove bjelokosti
flauta napravljena od mamutove bjelokosti
Najstarije glazbalo

Kada posegnemo u daleku prošlost, davno prije postojanja pisma, nailazimo na manjak dokaza o glazbi kakvu su poznavali prapovijesni ljudi. Ipak, glazba je zasigurno bila dio njihovog svakodnevnog života. Jedan od dokaza u prilog toj tvrdnji svakako su arheološki nalazi raznih glazbala iz toga doba. Godine 2008. arheolozi su otkrili u špilji Hohle Fels iz kamenoga doba u južnoj Njemačkoj, dijelove flauta napravljene od kostiju mamuta. Ta drevna glazbala stara su negdje od 42.000 do 43.000 godina.

neandertalska flauta
neandertalska flauta

Pretpostavka je da su i Neandertalci izrađivali svoje flaute. Slovenski je arheolog Ivan Turk pronašao 1995. godine flautu napravljenu od bedrene kosti špiljskog medvjeda na neandertalskom nalazištu Divje Babe u sjeverozapadnoj Sloveniji. Glazbalo se procjenjuje na 43.000 godina možda čak i do 80.000 godina starosti. Prema muzikologu Bobu Finku, četiri rupe na flauti odgovaraju četirima tonovima dijatonske ljestvice. 

 

hurijski himan
hurijski himan
Najstarija pjesma

Sredinom su prošloga stoljeća arheolozi u drevnome sirijskom gradu Ugaritu iskopali nekoliko glinenih ploča iz 14. st. pr. Kr. koje su sadržavale znakove na hurijskom jeziku, a ustvari se radilo o zapisu najstarijeg glazbenog djela, 3400 godina starom himnu. Asiriologinja Anne Draffkorn Kilmer objavila je 1972. godine svoju interpretaciju ove pjesme.

Prema Richardu Finku, ovaj je zapis još jedan dokaz da su i sedamtonska ljestvica i harmonija postojale prije 3400 godina što, po Richardu Crockeru, dovodi u pitanje cijeli koncept porijekla zapadnoeuropske glazbe. 

No, kako je zapravo zvučao taj drevni napjev? Možete poslušati interpretaciju pjesme prema transkripciji dr. Richarda Dumbrilla.

 

Navedeni primjeri samo su dokaz da znanost svakim danom dolazi do novih spoznaja i otkrića, a na nama je da ih zajedno s učenicima preispitamo pri formiranju stava koji može postati polazištem novoga istraživanja.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Naša glazbena priča

Početni impuls nastanku projekta Naša glazbena priča dale su vesele, razigrane i znatiželjne okice novih prvašića koji su kročili početkom školske godine 2013./14. u razred učiteljice razredne nastave Silvane Crljen. Bila je to skupina izrazito muzikalnih učenika, kristalne intonacije i izvrsnih ritamskih sposobnosti.

Mjuzikl Šuma Striborova priredili učenici OŠ August Šenoa u Osijeku

U procesu stalnih promjena hrvatskih škola čiji su nositelji vrsni učitelji, koji rade iskorake prije odgojno-obrazovnoga sustava, svjedoci smo sve češće, uspješne pripreme i izvođenja glazbeno-scenskih projekata.

S ponosom predstavljamo takve projekte i njihove voditelje:

Intervju s Romanom Borš Mačak, učiteljicom glazbene kulture u OŠ Augusta Šenoe u Osijeku

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Ružica Ambruš Kiš, Ana Janković, Željkica Mamić
udzbenik
Perak Lovričević, Ščedrov