Republikanski crveni „Slonovi“ i demokratski plavi „Magarci“

02. studeni 2016.

Izbori u Americi – „Slonovi“ i „Magarci“ ponovno u ringu

Autor: Sana Perić

U studenom američki građani biraju predsjednika po 58. put. Hoće li novi predsjednik doći iz redova crvenih „slonova“ (republikanski logotip) ili plavih „magaraca“ (prepoznatljiv, iako ne i službeni simbol demokrata)? Na ovo pitanje ne znamo odgovor, ali zato znamo na mnoga druga: Kojoj je stranci pripadao prvi američki predsjednik, George Washington? Kako su nastale dvije stranke? Koje su američke države tradicionalno „crvene“, koje „plave“, a koje „ljubičaste“?

George Washington i stranački sistem

George Washington, prvi američki predsjednik, za vrijeme svog predsjednikovanja nije bio član niti jedne stranke. Kao ni drugi očevi nacije („founding fathers“), ni on nije želio da u američkom političkom životu postoje stranke (partisan system); bojali su se da bi to moglo dovesti do unutarnjih sukoba i usporiti napredak nacije. Ironično, upravo su njegovi najbliži suradnici i kolege, a među njima i neki od očeva nacije, započeli s prvim strančarenjem.

George Washington
Prvi američki predsjednik George Washington bio je protiv stranačkog sistema.
Počeci dvostranačja u SAD-u

Iako je priča u cjelini nešto kompleksnija, možemo reći kako današnje dvije stranke vuku porijeklo iz Republikanske stranke Washingtonovog ministra vanjskih poslova Thomasa Jeffersona, koju su protivnici, aludirajući na vladavinu gomile, pogrdno nazivali demokratskom. Stoga se stranka u literaturi i danas često naziva Demokratsko-republikanska stranka. Unutar stranke formirale su se dvije snažne frakcije iz kojih će se s vremenom razviti Demokratska stranka i stranka Vigovaca, preteča današnje Republikanske stranke. Prvi predsjednik iz redova Demokrata, i ujedno prvi predsjednik koji nije bio sjevernjak, bio je ratni heroj Andrew „Hickory“ Jackson, bogati robovlasnik iz Tennesseeja. Današnja je Republikanska stranka osnovana je 1856., a njen prvi uspješni kandidat za predsjednika bio je sjevernjak Abraham Lincoln. Zanimljivo je kako su se s vremenom geografsko-politički polovi promijenili; danas je sjever demokratski, a jug republikanski.

Američka zastava
Američka zastava
Političko kadroviranje

Na čelu sa svojim prvim predsjednikom, Andrewom Jacksonom, Demokrati su uveli političko kadroviranje  („the spoils system“ ) kao neophodnu sastavnicu rada učinkovite vlade. Jackson je vjerovao u političare s ograničenim rokom trajanja, one koji dolaze i odlaze sa svojom strankom, smatrajući kako se tako može izbjeći korupcija kojoj su skloni profesionalni političari. Sistem je imao i lošu stranu: osobe koje su u zamjenu za svoje usluge tijekom kampanje dobijali „stolice“ često su bile nekompetentne za obavljanje povjerenog posla, a bilo je i slučajeva korupcije i krađe. Također, sistem je potaknuo razvoj društva skandala, jer su se politički protivnici trudili razotkriti prljave detalje jedni o drugima u političke svrhe.

Bedževi s pozivom na glasanje
Američki su izbori borba između „crvenih“ Republikanaca i „plavih“ Demokrata.
Načelne razlike između „plavih“ i „crvenih“

Republikanci:

  • vjeruju u slobodno tržište i smatraju da tržište treba odrediti visinu plaće
  • protive se povisivanju poreza
  • troše mnogo na naoružanje i vojsku
  • podupiru pravo nošenja oružja
  • odobravaju smrtnu kaznu
  • protiv su legalizacije abortusa
  • protiv su legalizacije istospolnih brakova
  • ne podupiru socijalne programe poput besplatnog osnovnog zdravstva za sve građane, budući da vjeruju da je svatko „kovač svoje sreće“ i dobiva koliko zasluži

 

Demokrati:

  • vjeruju u regulirano tržište i smatraju da vlada treba odrediti visinu minimalne plaće
  • zalažu se za više poreze za najbogatije
  • protiv su prava nošenja oružja
  • nastoje smanjiti izdatke za vojsku i naoružanje
  • protive se smrtnoj kazni
  • za legalizaciju su abortusa
  • za legalizaciju su istospolnih brakova
  • vjeruju u socijalnu osjetljivost i podjelu ekonomske odgovornosti te se zalažu za različite socijalne programe

 

Unutar stranaka postoje frakcije koje se ne slažu s prevladavajućim stranačkim stavom o nekima od ovih pitanja. To se naročito odnosi na pitanja smrtne kazne, abortusa i legalizacije istospolnih brakova.

Bijela kuća (eng. The White House)
Bijela kuća u Washingtonu, službena rezidencija američkog predsjednika
„Plave“, „crvene“ i „ljubičaste“ savezne države

Prema sklonosti svojih birača demokratima ili republikancima, američke se savezne države dijele na „crvene“ (republikanci) i „plave“ (demokrati). Demokratska su uporišta zapadna obala, posebno Kalifornija, te sjeveroistok i Havaji, dok su Republikanci tradicionalno jaki u središnjoj Americi te u većini država tzv. biblijskog pojasa („the Bible Belt“). Države u kojima nijedna stranka nema premoćnu većinu, poput Floride ili Ohia, zovu se „ljubičaste države“ (poznatije kao „swing states“, a ponekad i kao „battleground states“), i u njima se dobivaju ili gube izbori. Zbog toga se u ovim državama vodi mnogo intenzivnija predizborna kampanja nego u tzv. sigurnim državama („safe states“), u kojima jedna ili druga stranka imaju sigurnu većinu.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Latinski je mrtav jezik?

Uoči Europskog dana jezika podsjetimo se koliki je utjecaj imao latinski jezik na razvoj znanosti. Latinski jezik je dugo bio službeni jezik znanosti, a danas se zadržao i u prirodoslovnim i u društvenim pojmovnicima. I ne, nije mrtav jezik. Samo se sakrio kao univerzalan način sporazumijevanja znanstvenika širom svijeta. U članku provjerite koliki je utjecaj imao i na danas dominantan engleski jezik. 

 

Teachers Talk: Alenka Miljević

Ususret Svjetskom danu učitelja donosimo vam intervju s Alenkom Miljević, autoricom niza članaka o eTwinningu. Kao ambasadorica te platforme spremna je pomoći svakome u tome novom obliku vođenja projektne nastave. Na pitanje koja joj je najveća motivacija, odgovorila je: Koja nagrada može biti ljepša i veća i izazvati osjećaj ispunjenosti, nego kad vam se bivši učenici vrate tražeći još.

7 preporuka za roditelje – kako potaknuti razvoj čitalačke pismenosti kod djeteta?

Iako u razvijanju čitalačke pismenosti škola ima iznimno važnu ulogu, znanstvenici i stručnjaci ipak tvrde da ljubav prema čitanju i razvijanje sposobnosti čitanja započinje i završava – kod kuće te da su roditelji vrlo važan čimbenik koji ima ključnu ulogu u savladavanju vještine čitanja i poticanju čitalačkih navika.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Hrvoje Grofelnik
udzbenik
Damir Agičić
udzbenik
Marinko Uremović, (Daška Domljan)
udzbenik
Kristina Čajo Anđel, Ankica Knezović