Međunarodni dan biološke raznolikosti | Profil Klett

21. svibanj 2020.

Međunarodni dan biološke raznolikosti

avatar
Autor: Ana Kodžoman

Jeste li se ikada zapitali zašto 22. svibnja obilježavamo Dan biološke raznolikosti?

Na taj dan 1992. godine usvojena je Konvencija o biološkoj raznolikosti (Convention on Biological Diversity – CBD). Više od 170 zemalja svijeta, uključujući i Hrvatsku, dosad je prihvatilo taj dokument kao jedan od najvažnijih međunarodnih sporazuma i pravnih mehanizama za očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti koji obvezuje čovječanstvo. Hrvatski je sabor donošenjem Zakona o zaštiti prirode taj dan proglasio i Danom zaštite prirode u Hrvatskoj.

Kolika je uopće biološka raznolikost života na Zemlji?

Do danas je imenovano i opisano više od dva milijuna vrsta, no smatra se da ih je tijekom Zemljine geološke prošlosti bilo ili jest prisutno još između 10 i 30 milijuna. Čovjek od davnina promatra svoju okolinu i opisuje što uočava. Ono što nisu uspjeli zabilježiti ljudi, uspjela je Zemlja čuvanjem fosilnih ostataka izumrlih organizama. Vrste su se javljale i izumirale ovisno o životnim uvjetima, svojim obilježjima i promjenama u okolišu. One koje su imale dobre sposobnosti promjenjivosti i prilagodbe uspjele su se održati milijunima godina, a velik je dio njih prisutan i danas. Možete li navesti neke od vrsta koje su izumrle? Znate li kojim je vrstama brojnost pala ispod 1000 jedinki pa se vjeruje da će uskoro i one nestati? Stupanj, kao i razloge ugroženosti vrsta moguće je provjeriti u crvenom popisu i crvenim knjigama (http://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/prirodne-vrijednosti-stanje-i-ocuvanje/ugrozenost-vrsta-i-stanista/crveni-popisi).

Biološka raznolikost i čovjek

U posljednjih nekoliko stotina godina čovjek je postao jedan od ključnih čimbenika u promjenama ekoloških sustava i u biološkoj raznolikosti. Čovjek svojim ponašanjem ubrzava promjene u okolišu i tako skraćuje vrijeme potrebno za prilagodbe organizama. Taj trend dovodi do modernoga izumiranja vrsta. Velika brojnost ljudi jedan je od glavnih negativnih čimbenika, zajedno s industrijama koje ga prate (industrija hrane, industrija plastike, promet i građevina). Biosfera je svakodnevno izložena izrazito jakom pritisku zbog čovjekove djelatnosti i pitanje je koliko će mu odolijevati.

Kako bi se podigla svijest o utjecaju biološke raznolikosti na ljudski život i održivi razvoj agencije za zaštitu okoliša diljem svijeta provode niz aktivnosti u danima oko ovog važnog datuma. Ovogodišnja je tema „Naša rješenja nalaze se u prirodi“ i u njoj se stavlja naglasak na nadu, solidarnost i važnost zajedništva u izgradnji života koji će biti u skladu s prirodom. Nemojmo uništiti Zemlju, ona je jedini planet koji imamo!

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Latinski je mrtav jezik?

Uoči Europskog dana jezika podsjetimo se koliki je utjecaj imao latinski jezik na razvoj znanosti. Latinski jezik je dugo bio službeni jezik znanosti, a danas se zadržao i u prirodoslovnim i u društvenim pojmovnicima. I ne, nije mrtav jezik. Samo se sakrio kao univerzalan način sporazumijevanja znanstvenika širom svijeta. U članku provjerite koliki je utjecaj imao i na danas dominantan engleski jezik. 

 

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja