Sasvim drukčiji sati lektire, Mjesec knjige | Profil Klett

02. studeni 2016.

Sasvim drukčiji sati lektire, Mjesec knjige

avatar
Autor: Majda Tometić

Ove smo školske godine pokušali malo preokrenuti načine kako čitamo, doživljavamo i pristupamo obveznoj lektiri. 

Na noviji, drukčiji, kreativniji i puno zanimljiviji pristup obradi i čitanju potaknuli su me najviše učenici petoga razreda, koji su meni bili novi, kao i ja njima. Dok smo se upoznavali, primijetila sam da ih čitanje privlači, da nisu od onih koji će sa strahom i potrebom da pobjegnu od čitanja čitati svoje lektire. Osmislila sam 16 različitih zadataka za 16 učenika petoga razreda te im omogućila da sami odabiru kako žele pristupiti čitanju svoje lektire. S obzirom da je 16 različitih zadataka, dogovorili smo da će svaki puta birati zadatak koji još nisu imali. Mogli su, po potrebi, odabrati i rad u paru ili u skupini. Ovakav pristup čitanju lektire uspio je ostvariti sve ciljeve, a to su:

  •         poticati čitanje
  •         čitati primjerenu lektiru s popisa slijedeći vlastite mogućnosti
  •         razvijati odnos prema umjetničkoj riječi
  •         razvijati toleranciju, ravnospravnost, uvažavanje tuđeg mišljenja
  •         uočavanjem i uvažavanjem različitosti u dojmu i stavu naučiti cijeniti umjetnost riječi
  •         razvijati analitičko mišljenje
  •         razvijati timski i istraživački rad.
Igranje uloga

Učenici su pokazali veliki interes, volju i ljubav prema čitanju. Predstavljali su svoja razmišljanja o pročitanim lektirama plakatima, PP prezentacijama te usmeno.

Učenici su, birajući između 16 različitih kreativnih zadataka, odnosno pristupa obradi iz različitih kuta gledanja predstavljali svoj dojam i doživljaj o djelu.

Mogli su biti: istraživači pa osiguravati zanimljive informacije o svim temama vezanima uz tekst, izbornici pa odabirati neke dijelove teksta ili poglavlja koja žele pročitati svima na glas i obrazložiti razloge odabira, putopisci pa pratiti kretanje likova u tekstu, pripovjedački postupatelji pa istraživati različite vrste pripovjedačkih postupaka i davati primjere za njih, fabulisti pa pratiti fabulu i povezivati radnje u cjelinu, povezivači  pa pronalaziti vezu između teksta i vanjskog svijeta, pitalice pa pisati pitanja likovima ili spisatelju ili čitateljima o svemu što ga zanima o romanu, otkrivatelji jezika pa otkrivati jezični stil pisanja zapisujući zanimljive riječi, rečenice, izraze, ulomke ..., tumači likova pa prikazivati likove u romanu, napraviti njihove portrete ..., ilustratori pa prikazati nešto iz romana nekom likovnom tehnikom, novinari pa intervjuirati lik ili likove u romanu ili pisati vijest o nekom događaju iz romana, spisatelji pa dopisivati poglavlje ili mijenjati dio romana, scenografi pa postavljati scenu za igrokaz, filmofili pa raditi plakat ili video-objavu za film prema temi i sadržaju romana, pismopisci pa pisati pisma likovima ili glumci pa pantomimom ili nekim kratkim scenskim prikazom odglumiti neke dijelove romana.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Bistri vitez: Don Quijote ili Miguel de Cervantes?

 

Ako poznatu izreku Život piše najčudnije priče promatramo u kontekstu jednoga od najvećih svjetskih književnika svih vremena Miguela Cervantesa, moramo se složiti kako je ona uglavnom točna. Ta je priča postala toliko 'čudna' da je i četiri stoljeća nakon njegove smrti intrigirala i motivirala neka od najvećih imena svjetske umjetnosti kao što su Pablo Picasso, Salvador Dali, Orson Welles i G. W. Pabst.
 

Hrvatski jezik u Saboru - 170 godina

Razloga je za takav kritički govor bilo i više nego dovoljno. Naime, početkom 19. stoljeća hrvatski krajevi nisu imali zajednički standardni jezik. Svi govori i saborski zapisnici, počevši od druge polovice 13. stoljeća, bili su na latinskom jeziku, a u javnom se životu i radu, u pojedinim hrvatskim krajevima, nastojao nametnuti talijanski, odnosno njemački i mađarski jezik.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Sir Arthur Conan Doyle
udzbenik
Dragica Dujmović Markusi, Tanja Španjić
udzbenik
Vesna Marjanović, Andrea Škribulja, Renata Gredelj, Marina Gabelica
udzbenik
E. Družijanić Hajdarević, Z. Lugarić, Z. Romić, L. Sykora-Nagy G. Bartol, D. Jarec Tomorad, I. Đaković