Kako su učenici kroz istraživanje glinenog tla povezali prirodoslovlje, zavičajnu baštinu i poduzetništvo
Učenje prirodoslovlja najzanimljivije je onda kada učenici mogu povezati ono što uče s prostorom u kojem žive. U nastavi Prirode, Biologije i Kemije učenici ne usvajaju samo pojmove iz udžbenika, nego razvijaju način promatranja, istraživanja i razumijevanja svijeta oko sebe. Upravo se to može ostvariti kroz istraživanje tla, jednog od najvažnijih prirodnih bogatstava Slavonije.
Slavonija je prostor poznat po plodnim ravnicama i tlu koje ima veliko značenje za poljoprivredu, biljni svijet i svakodnevni život ljudi. U pojedinim dijelovima slavonskog područja prisutno je i glineno tlo, koje se prepoznaje po sitnim česticama, zadržavanju vode i podatnosti za oblikovanje kada je vlažno. Takvo tlo učenicima pruža mogućnost da kroz nastavu Prirode upoznaju tlo kao dio okoliša, kroz Biologiju razumiju njegovu važnost za živi svijet, a kroz Kemiju istraže njegov sastav, građu i svojstva.
Polazište aktivnosti bila je tema tla u nastavi Prirode. Učenici su učili da tlo nije samo površinski sloj zemlje po kojem hodamo, nego složen prirodni sustav važan za život biljaka, životinja i ljudi. Promatrali su njegov sastav, građu i svojstva te razgovarali o tome kako se različite vrste tla razlikuju prema boji, teksturi, vlažnosti, propusnosti i mogućnosti obrade. Budući da je glina u Slavoniji često prisutna, upravo je glineno tlo postalo središte istraživanja.
Suradnjom nastavnica Prirode, Biologije i Kemije tema tla dobila je širu vrijednost. U nastavi Prirode učenici su glinu promatrali kao dio okoliša i prirodno bogatstvo zavičaja, dok su kroz Kemiju pokušali razumjeti zašto glina ima određena svojstva. Tako su povezali ono što mogu vidjeti, dodirnuti i oblikovati s objašnjenjima koja se nalaze u svijetu čestica, vode, mineralnih tvari i smjesa.
Glineno tlo učenicima je bilo posebno zanimljivo jer se lako može promatrati i osjetiti. Kada je vlažno, ono je mekano, ljepljivo i podatno za oblikovanje, a kada se osuši, postaje tvrđe i zbijenije. Upravo su ta svojstva potaknula učenike na razmišljanje o tome zašto se glina ponaša na takav način i može li se njezina prirodna osobitost iskoristiti na kreativan način.
Kemijski pristup temi tla omogućio je učenicima razumijevanje pojmova homogenih i heterogenih smjesa. Tlo su promatrali kao primjer heterogene smjese jer se u njemu nalaze različiti sastojci: mineralne čestice, glina, pijesak, organski ostatci, voda, zrak i živi organizmi. Ti sastojci nisu potpuno jednoliko raspoređeni i često se mogu razlikovati promatranjem, usporedbom ili jednostavnim izdvajanjem. Na taj su način učenici mogli zaključiti da tlo nije jednolična tvar, nego složen sustav različitih dijelova. S druge strane, učenici su se mogli upoznati i s primjerima homogenih smjesa kroz vodu u tlu u kojoj su otopljene mineralne tvari. Takva se voda može promatrati kao otopina, odnosno homogena smjesa, jer su otopljene tvari ravnomjerno raspoređene. Time je tema tla postala izvrstan primjer za povezivanje svakodnevnog iskustva s kemijskim pojmovima kao što su smjesa, otopina, čestice, sastav i svojstva tvari. Posebno zanimljiv bio je primjer miješanja gline s vodom. Vlažna glina učenicima se na prvi pogled može činiti kao jednoličan materijal, no njezina je građa složenija. Ona se sastoji od vrlo sitnih čestica gline, vode i drugih primjesa. Učenici su tako mogli uočiti da prirodni materijali ponekad izgledaju jednostavno, ali se njihova svojstva mogu razumjeti tek kada ih pažljivije istražimo. Upravo je to jedna od važnih zadaća prirodoslovlja: naučiti učenike da promatraju, postavljaju pitanja i traže objašnjenja.
Nakon istraživanja svojstava glinenog tla otvorilo se pitanje može li se glina, osim kao predmet proučavanja, upotrijebiti i za stvaranje nečega novog. Učenici Osnovne škole Jarmina došli su na ideju izrade nakita od gline. Ta ideja nije bila odvojena od nastavnog sadržaja, nego je proizašla upravo iz razumijevanja svojstava materijala. Učenici su najprije proučavali glinu, promatrali njezinu građu i ponašanje, a zatim su je oblikovali i pretvorili u konkretan proizvod.
Posebnu vrijednost učeničkoj ideji dao je odabir motiva glagoljice. Glagoljica kao kulturni i povijesni simbol povezala je prirodni materijal slavonskog tla s hrvatskom baštinom i identitetom. Tako je glina, koja je bila početna tema iz Prirode i Kemije, postala sredstvo izražavanja zavičajne pripadnosti, kreativnosti i poštovanja prema kulturnoj baštini.
Važno je naglasiti da je izrada nakita i njegova moguća primjena kao suvenira dodatna vrijednost učeničkog rada. Središte aktivnosti bilo je učenje o tlu, razumijevanje sastava i svojstava glinenog tla te povezivanje nastavnih sadržaja Prirode i Kemije. Suvenir se pojavio kao rezultat učeničke kreativnosti i poduzetničkog razmišljanja. Učenici su prepoznali da predmet koji su izradili može imati šire značenje i predstavljati kraj iz kojeg dolaze.
U tom se dijelu aktivnosti razvijala i poduzetnička kompetencija. Učenici su razmišljali o tome kako se od prirodnog materijala, znanja i ideje može oblikovati proizvod koji ima estetsku, kulturnu i uporabnu vrijednost. Promišljali su o izgledu nakita, simbolici glagoljice, poruci koju proizvod nosi i mogućnosti da takav nakit postane suvenir za posjetitelje Vukovarsko-srijemske županije.
Ovakav oblik nastave pokazuje koliko je vrijedno povezivati nastavne predmete i učenicima omogućiti da istu temu promatraju iz više kutova. Priroda učenicima pomaže razumjeti tlo kao dio okoliša i uvjet života, dok Kemija objašnjava sastav, građu i svojstva materijala. Kada se ta znanja povežu, učenici ne uče odvojene činjenice, nego razvijaju cjelovito razumijevanje svijeta oko sebe. Dodatna vrijednost ove aktivnosti nalazi se u tome što učenici nisu ostali samo na promatranju i opisivanju. Oni su znanje primijenili, materijal oblikovali i vlastitu ideju pretvorili u stvaran proizvod. Takav proces potiče znatiželju, samostalnost, suradnju, kreativnost i osjećaj uspjeha. Učenici postaju aktivni sudionici učenja, a nastavni sadržaj dobiva osobni i zavičajni smisao.
Primjer učenika OŠ Jarmina pokazuje da glina može biti mnogo više od nastavne teme. Ona može biti poveznica između Prirode i Kemije, između tla i zavičaja, između znanja i stvaralaštva. Kroz istraživanje glinenog tla učenici su upoznali prirodni materijal svoga kraja, razumjeli njegova svojstva, povezali ga s kemijskim pojmovima homogenih i heterogenih smjesa te prepoznali mogućnost njegove kreativne primjene. Na taj način nastava postaje prostor u kojem se znanje ne usvaja samo radi ocjene, nego se pretvara u iskustvo, ideju i vrijednost. Glineno tlo Slavonije u ovoj je aktivnosti postalo polazište za učenje, istraživanje i stvaranje. Učenički nakit s motivom glagoljice pokazao je kako prirodoslovni sadržaji mogu potaknuti kreativnost i poduzetničko razmišljanje, ali i kako učenici mogu prepoznati ljepotu i vrijednost onoga što ih okružuje.
Upravo se u tome krije posebna vrijednost ovakvog pristupa nastavi. Učenici kroz Prirodu i Kemiju ne upoznaju samo sastav, građu i svojstva tla, nego uče kako prirodne posebnosti svoga kraja mogu razumjeti, poštovati i pretvoriti u nešto novo, prepoznatljivo i vrijedno za zajednicu.
Članak pripremile:
- Snježana Crčić. prof. biologije i kemije, učitelj savjetnika
- Dijana Penava, prof. biologije i kemije, učitelj savjetnik
