Praznici su vrijeme odmora, igre, putovanja i boravka na otvorenom. No, oni mogu biti i izvrsna prilika da učenici prirodu oko sebe upoznaju na zanimljiv, kreativan i suvremen način. Bilo da ljeto provode na moru, u planini, u nizini, na selu, u šumi, parku ili vlastitom dvorištu, svako okruženje krije mnoštvo biljaka koje mogu promatrati, fotografirati i istraživati.
Danas gotovo svatko uz sebe ima mobitel, a upravo on može postati koristan istraživački alat. Uz pomoć aplikacija za prepoznavanje biljaka djeca mogu fotografirati biljku koju su uočila i pokušati saznati njezin naziv. Nakon toga mogu istražiti njezine osnovne karakteristike: gdje raste, kako izgleda, kada cvate, kakve ima listove, cvjetove ili plodove, ima li miris, privlači li kukce i je li korisna, ljekovita, otrovna ili zaštićena.
Takva aktivnost može biti posebno zanimljiva tijekom putovanja. Učenici koji borave na moru mogu fotografirati biljke koje rastu uz obalu, na kamenjaru, u vrtovima ili uz šetnice. Oni koji praznike provode u planini mogu istraživati livadne, šumske i planinske biljke. U nizinskim krajevima mogu promatrati biljke uz rijeke, polja, livade, voćnjake ili seoske putove. Na taj način djeca mogu uočiti da se biljni svijet razlikuje od mjesta do mjesta te da svako stanište ima svoje posebnosti.
Učenici mogu tijekom praznika izraditi svoj mali digitalni fotoherbarij. Umjesto da biljke beru i suše, mogu ih fotografirati i spremiti u posebnu mapu na mobitelu, računalu ili tabletu. Uz svaku fotografiju mogu zapisati naziv biljke, mjesto na kojem su je pronašli, datum, opis izgleda i jednu zanimljivost koju su saznali. Primjerice, mogu zabilježiti raste li biljka na suncu ili u sjeni, ima li cvijet, kakve je boje, dolaze li na nju pčele, leptiri ili drugi kukci.
Posebno je korisno da učenici biljku ne fotografiraju samo jednom. Ako je moguće, mogu fotografirati cijelu biljku, list, cvijet, plod ili koru stabla. Tako će aplikacija lakše prepoznati biljku, a učenici će bolje uočiti njezine dijelove.
Promatranjem detalja učenici razvijaju sposobnost opažanja, uspoređivanja i zaključivanja, što je važno ne samo u biologiji nego i u svakodnevnom učenju.
Roditelji u ovoj aktivnosti mogu imati važnu ulogu. Ne moraju znati nazive svih biljaka. Dovoljno je da s djecom razgovaraju i postavljaju pitanja: Po čemu se ova biljka razlikuje od one koju smo vidjeli jučer? Raste li bliže vodi ili na suhom tlu? Ima li miris? Posjećuju li je kukci? Jesmo li sličnu biljku vidjeli na nekom drugom mjestu? Takva pitanja potiču djecu da pažljivije promatraju prirodu i da sama pokušaju pronaći odgovore.
Aplikacije za prepoznavanje biljaka mogu biti odličan početak istraživanja, ali važno je znati da nisu uvijek potpuno nepogrešive. Zato dobiveni rezultat treba provjeriti. Djeca mogu usporediti podatke iz aplikacije s knjigom, enciklopedijom, pouzdanom mrežnom stranicom ili o tome razgovarati s učiteljem nakon povratka u školu. Na taj način uče da informacije treba provjeravati i da tehnologija pomaže učenju, ali ne zamjenjuje vlastito razmišljanje.
Važno je naglasiti i pravila sigurnoga ponašanja u prirodi. Nepoznate biljke ne treba brati, kušati ni dodirivati bez dopuštenja i nadzora odrasle osobe. Neke biljke mogu biti otrovne, izazvati alergijsku reakciju ili biti zaštićene. Cilj ove aktivnosti nije sakupljanje biljaka, nego njihovo promatranje, fotografiranje i upoznavanje u prirodnom okruženju.
Ova jednostavna aktivnost može povezati cijelu obitelj. Šetnja uz more, planinarski izlet, odlazak na selo ili boravak u parku mogu postati mala istraživačka pustolovina. Djeca mogu uspoređivati biljke iz različitih krajeva, izraditi mapu mjesta na kojima su ih pronašla ili nakon praznika predstaviti svoj fotoherbarij prijateljima u razredu.
Prijedlog za učenike
Tijekom praznika, gdje god se nalazili - na moru, u planini, u nizini, na selu ili u gradu - pokušajte prikupiti fotografije biljaka s mjesta koja ste posjetili. Odaberite najmanje pet biljaka, fotografirajte ih i pomoću aplikacije pokušajte saznati njihova imena. Uz svaku biljku zapišite gdje ste je pronašli, kako izgleda i jednu zanimljivost koju ste o njoj saznali.
Uz fotografiju možete zapisati naziv biljke, mjesto pronalaska, datum fotografiranja, opis lista, cvijeta ili ploda, raste li biljka na suncu ili u sjeni, privlači li pčele, leptire ili druge kukce te jednu zanimljivost o biljci.
Na kraju praznika od fotografija možete izraditi svoj mali digitalni fotoherbarij. To može biti prezentacija, plakat, mapa fotografija ili kratki dnevnik istraživanja. Tako će uspomene s praznika postati i lijep primjer učenja iz prirode.
Kreativno provedeni praznici ne moraju uključivati skupe aktivnosti. Dovoljni su znatiželja, malo vremena, boravak u prirodi i želja za otkrivanjem. Kada učenik fotografira biljku, sazna njezino ime i istraži njezine karakteristike, ono ne uči samo biologiju. Uči promatrati, postavljati pitanja, koristiti tehnologiju na koristan način, provjeravati informacije i povezivati znanje sa stvarnim životom.
Zato ovog ljeta, gdje god se nalazili, zastanite, pogledajte oko sebe i otkrijte biljni svijet koji vas okružuje. Možda se baš u jednoj običnoj šetnji krije početak prave male istraživačke avanture.
Članak priredile:
- Dijana Penava, prof. biologije i kemije, učitelj savjetnik
- Snježana Crčić, prof. biologije i kemije, učitelj savjetnik
