Što nam sunce, more i bazen ostavljaju na koži? I možemo li jednostavnu njegu kože pretvoriti u zanimljivu lekciju iz biologije i kemije koju možemo provesti s djecom – u školi ili kod kuće?
Ljeto nam ostavlja mnogo lijepih uspomena – miris mora, duge dane na otvorenom, kupanje, sunce i bezbrižne trenutke. No tragove ljeta ponekad možemo primijetiti i na vlastitoj koži.
Nakon učestalog izlaganja suncu, kupanja u moru ili bazenu, znojenja i češćeg tuširanja koža može postati suša, zategnutija ili osjetljivija. Kraj ljeta zato je izvrsna prilika za jednu drukčiju lekciju – onu u kojoj biologiju i kemiju ne tražimo samo u udžbeniku nego i na vlastitoj koži, u biljkama iz vrta te u sastojcima koje možemo pronaći kod kuće.
A najbolji dio? Za takvu aktivnost nije nam potreban pravi laboratorij.
Uz nekoliko jednostavnih sastojaka, kuhinjsku vagu, posudicu i pomoć odrasle osobe možemo s djecom napraviti mali kućni laboratorij njege kože. Djeca pritom mogu mjeriti, promatrati promjene tvari, uspoređivati rezultate, postavljati pitanja i zaključivati.
Neven i čuvarkuća – dvije biljke, dvije zanimljive priče
Njega kože može nas odvesti do biljaka koje mnogi već imaju u vrtu ili ih dobro poznaju. Među njima su posebno zanimljivi neven i čuvarkuća.
Neven lako prepoznajemo po njegovim žutim i narančastim cvjetovima, a u pripravcima za njegu kože često se upotrebljava u obliku uljnog macerata.
Čuvarkuća je sasvim drukčija. Njezini debeli, mesnati listovi sadrže mnogo vode.
Već iz te jednostavne razlike možemo započeti pravi mali istraživački razgovor:
Zašto se neven može macerirati u ulju? Zašto list čuvarkuće sadrži toliko vode? Što će se dogoditi pokušamo li pomiješati sok čuvarkuće i ulje?
Odjednom se obična njega kože pretvara u mali pokus iz kemije.
Što zapravo znači da pripravak „hrani“ kožu?
Često kažemo da određena krema ili balzam „hrani kožu“. Riječ je, naravno, o slikovitom izrazu.
Biljna ulja, maslaci i voskovi mogu pomoći koži da ostane mekana i podatna te pridonijeti očuvanju njezina zaštitnog sloja i smanjenju prekomjernoga gubitka vlage. To posebno može odgovarati koži koja nakon ljeta djeluje suho i zategnuto. Upravo na tom primjeru možemo s djecom povezati svakodnevno iskustvo s građom i ulogom kože te razgovarati o tome zašto je koža važna za naš organizam i kako je štitimo.
Napravimo jednostavan balzam od nevena
Velika je prednost ove aktivnosti to što je postupak jednostavan i prikladan za rad s djecom uz nadzor odrasle osobe.
Za mali balzam od nevena potrebna su samo tri sastojka:
- 30 g uljnog macerata nevena
- 15 g shea maslaca
- 5 g pčelinjeg voska.
Sastojke lagano zagrijavamo u vodenoj kupelji dok se shea maslac i pčelinji vosak ne otope.
A upravo tada počinje prava mala lekcija iz kemije. Djeca mogu promatrati kako se čvrste tvari zagrijavanjem mijenjaju i prelaze u tekuće stanje.
Kada se svi sastojci otope, smjesu lagano promiješamo i ulijemo u malu, čistu posudicu.
Zatim slijedi možda i najzanimljiviji dio – čekanje i promatranje. Kako se smjesa hladi, ponovno postaje čvrsta.
Djeca tako pred vlastitim očima promatraju pojave koje poznaju iz nastave: taljenje i skrućivanje.
Ne slijedimo samo recept – istražujemo
Umjesto da djeca samo prate upute, možemo ih potaknuti na razmišljanje.
- Hoće li balzam biti tvrđi dok je topao ili kada se ohladi?
- Što bi se dogodilo kada bismo dodali više voska?
- A što kada bismo povećali količinu ulja?
Takvim pitanjima jednostavan recept postaje istraživanje. Djeca postavljaju pretpostavke, promatraju što se događa, uspoređuju svoja očekivanja s rezultatom i donose zaključke. Mogu i samostalno vagati sastojke, zbrajati njihove mase te računati njihove udjele u smjesi. Jedna mala posudica balzama tako povezuje biologiju, kemiju i matematiku – i pokazuje koliko se znanja iz različitih područja prirodno isprepleću u svakodnevnom životu.
A gdje je čuvarkuća?
Čuvarkuća nam može poslužiti za drugi, vrlo jednostavan istraživački zadatak.
Uzmite jedan list čuvarkuće, prerežite ga i zajedno s djecom promotrite njegovu unutrašnjost. Istisnite kap soka i pokraj nje stavite kap ulja.
Zatim usporedite:
- Izgledaju li dvije kapi jednako?
- Koja se brže razlijeva?
- Hoće li se sok čuvarkuće i ulje pomiješati?
Takvo jednostavno opažanje može biti odličan uvod u razgovor o vodi, uljima, smjesama i topljivosti.
Zašto čuvarkuću ne stavljamo u naš balzam?
Upravo tu možemo djeci objasniti još jednu važnu stvar. Svježi sok čuvarkuće sadrži mnogo vode. Kada u kozmetički pripravak unesemo vodu, stvaramo uvjete u kojima se mikroorganizmi mogu lakše razmnožavati. Takav pripravak više nije jednostavan bezvodni balzam te zahtijeva drukčiji način izrade i odgovarajuće očuvanje proizvoda. Zato je u aktivnosti s djecom najbolje da čuvarkuća bude predmet promatranja i istraživanja, dok za izradu balzama upotrebljavamo jednostavniju bezvodnu kombinaciju nevenova uljnog macerata, shea maslaca i pčelinjeg voska.
To djeci prenosi i jednu vrlo važnu poruku:
Nije svaka prirodna tvar automatski prikladna za svaki pripravak. Prirodu treba poznavati, istraživati i pravilno upotrebljavati.
Laboratorij se ne mora nalaziti u laboratoriju
Za ovu aktivnost nisu potrebne laboratorijske klupe, skupa oprema ni posebni uređaji. Dovoljni su nekoliko sastojaka, kuhinjska vaga, posudica, vodena kupelj i – ono najvažnije – znatiželja. Zato se ovakav mali pokus može provesti u školi, kod kuće, u učeničkoj zadruzi ili kao zajednička aktivnost roditelja i djece. Pritom uopće nije najvažnije da gotovi balzam izgleda poput proizvoda iz trgovine.
Mnogo je važnije ono što se događa tijekom njegova nastanka.
- Zašto se vosak otopio?
- Zašto se ponovno stvrdnuo?
- Zašto se voda i ulje ne miješaju?
- Što se događa ako promijenimo omjer sastojaka?
- Kako sastojci utječu na svojstva balzama?
Upravo u tim pitanjima počinje pravo učenje.
Kada svakodnevica postane učionica
Kada dijete shvati da običan cvijet nevena, list čuvarkuće, kap ulja ili mala posudica balzama mogu postati predmet istraživanja, biologija i kemija prestaju biti samo školski predmeti. Postaju dio svakodnevnoga života. A kuhinjski stol, vrt ili učionica na trenutak se mogu pretvoriti u mali laboratorij u kojem se promatra, postavljaju pitanja, provjeravaju pretpostavke i otkrivaju odgovori. Jer za znanstveno istraživanje ponekad nam nije potrebna složena oprema. Ponekad su dovoljni neven, čuvarkuća – i jedno dobro pitanje.
Članak priredile:
- Dijana Penava, prof. biologije i kemije, učitelj savjetnik
- Snježana Crčić, prof. biologije i kemije, učitelj savjetnik
