Kako razvijati kritički odnos prema informacijama koje nude internetski portali | Profil Klett

30. ožujak 2017.

Kako razvijati kritički odnos prema informacijama koje nude internetski portali

avatar
Autor: Jasminka Tihi-Stepanić

Sigurna sam da nisam jedina koja se bori protiv toga da se učenici služe neprovjerenim internetskim stranicama pri rješavanju zadataka dobivenih za lektiru; koja uvjerava, kumi i moli svoje učenike da to ne rade, a onda opet ustanovi da su njezine riječi otišle u vjetar. Umjesto čitanja knjige mnogi i dalje posežu za sadržajima s internetskih portala i čini se da tu nema pomoći. Uvjeravam svoje učenike da je divno držati knjigu u rukama i da je neusporedivo ljepše čitati nego mučiti se sa sažetcima koji nam ne daju baš nikakav sadržaj za razmišljanje, uživanje i estetski doživljaj. Uzalud.

Dosjetila sam se da bih praksi nekritičkoga služenja internetskim portalima namijenjenima učenicima bez strpljenja i želje za čitanjem mogla stati na kraj ako se sami uvjere u to da se služe tekstovima koji vrve činjeničnim pogreškama i pogreškama na svim jezičnim razinama i koje je, po svoj prilici, pisao netko tko ima manje znanja od njih.

Kako se bližila obrada pripovijetke Breza Slavka Kolara na satu lektire, čitala sam internetske stranice koje pružaju pregršt podataka o tome djelu ‒ mjestu i vremenu radnje, sadržaju, karakterizaciji likova, a ide se tako daleko da se nudi i Moje mišljenje o djelu. To me sneveselilo, ali i nasmijalo. Sve u jednom. Za svoj sam pothvat odabrala stranicu do koje vodi poveznica

http://www.teen385.com/lektire/domaca-lektira/slavko-kolar-breza i osmislila rad u skupinama u trajanju od tri nastavna sata u 8. a razredu (OŠ Eugena Kvaternika, Velika Gorica).

Tijekom rada učenici su bili vrlo aktivni, natjecali su se u otkrivanju pogrešaka, smijali onomu što su pročitali i čudili se kako je netko mogao napisati takvo što.

Mislim da je cilj lova na pogreške u tekstu preuzetom s interneta postignut i da će moji učenici ubuduće dobro razmisliti hoće li se i na koji način služiti internetom kao izvorom podataka. Radeći na primarnom cilju, provjerili su svoje znanje iz pravopisa i gramatike.

Ne želeći svoje učenike lišiti interneta kao izvora znanja, uputila sam ih na provjerene stranice kojima se mogu služiti: http://ihjj.hr/, http://hjp.znanje.hr/ i http://www.lzmk.hr/hr/.

 

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Pet koraka do istine (eTwinning projekt) – dobrobit projekta na razvoj medijske pismenosti učenika OŠ Petra Zrinskog

Postavlja se pitanje kako znati što je dobro i točno u tim izvorima znanja, odnosno kako prepoznati, prevenirati i spriječiti ono negativno što može utjecati na učenike, ali i na nas odrasle. Učitelji znaju da je još davno “veliki” češki pedagog, Jan Komenský potaknuo razvoj odgoja i školstva, uveo u školske sustave načela zornosti, postupnosti, svjesnosti i sustavnosti te se zauzimao za nastavu na materinskom jeziku.

Pet najboljih izvora za učenje geografije

Na koje sve načine učitelj geografije može poučavati svoje učenike geografskim vještinama i znanjima? Koji su najbolji izvori i materijali pomoću kojih učitelj može osmisliti zanimljivu i korisnu nastavu geografije? Koji oblici IKT-a su najučinkovitiji u nastavnom procesu? Zanimljive i konkretne odgovore na ova pitanja donosi australski učitelj geografije Keith Heggart iz Sydneya.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Zrinka Romić, Ela Družijanić Hajdarević, Zorica Lugarić, Lidija Sykora Nagy
udzbenik
Vesna Budinski, Marina Diković, Gordana Ivančić, Saša Veronek Germadnik
udzbenik
Vesna Budinski, Katarina Franjčec, Marijana Zelenika