Kameni spavači | Profil Klett

16. listopad 2017.

Kameni spavači

avatar
Autor: Krunoslav Matošević

Čuli ste za stećke? Znate li da su to nadgrobni spomenici koji se u Bosni i južnim dijelovima Hrvatske javljaju od 12. stoljeća? Iako svojom pojavnosti više pripadaju domeni likovne umjetnosti, itekako ih se može povezati i s književnosti. Naime, osim različitih uklesanih motiva kao što su likovi ljudi, zvijezde ili križevi, stećci sadrže i brojne epitafe – kratke lirske pjesme u kojima se sažeto progovara o čovjekovu odnosu prema prolaznosti života i ljudskoj sudbini.

 

Izbor iz poezije Maka Dizdara

Upravo je Mak Dizdar, hrvatski i bošnjački pjesnik i esejist, epitafe sa stećaka koristio kao povod za umjetničko razjašnjavanje nekih pitanja čovjekova opstanka te su u njegovu stvaralaštvu poprimili opća značenja. Mak Dizdar rodio se u Stolcu (BiH) 1917. godine. Radio je kao novinar, službenik i urednik u novinstvu i nakladništvu, a od 1952. godine bio je profesionalni pisac koji je pisao pjesme, drame, prikaze i eseje. Zanimanjem za baštinu uklopio se u pjesništvo krugovaške generacije i time ušao u hrvatsku književnost 20. stoljeća te je zastupljen u svim antologijama hrvatskoga pjesništva. Najpoznatije su mu zbirke pjesama Vidovopoljska noć (1936.) koju piše pod utjecajem A. B. Šimića, T. Ujevića i H. Hume, zatim Povratak (1958.), Okrutnosti kruga (1960.), Koljena za Madonu (1963.), Minijature (1965.) i Ostrva (1966.), a pjesnički je vrhunac dosegnuo zbirkom Kameni spavač (1966.) u kojoj govori o srednjovjekovnoj Bosni i tragičnoj sudbini njezina čovjeka. Umro je u Sarajevu 1971. godine, kada je izdana i njegova posljednja zbirka pjesama Modra rijeka, pokazavši kako srednjovjekovna hrvatska / bošnjačka kultura nije izgubila kontinuitet turskim osvajanjima, nego da je samo privremeno, baš poput stećaka, ˝spavala˝.

MODRA RIJEKA

 

Niko ne zna gdje je ona
Malo znamo al' je znano
Iza gore iza dola
Iza sedam iza osam
I još dalje i još gore
Preko gorkih preko mornih
Preko gloga preko drače
Preko žege preko stege
Preko slutnje preko sumnje
Iza devet iza deset
I još dublje i još jače
Iza slutnje iza tmače
Gdje pjetlovi ne pjevaju
Gdje se ne zna za glas roga
I još hude i još lude
Iza uma iza Boga
Ima jedna modra rijeka
Široka je duboka je
Sto godina široka je
Tisuć ljeta duboka jest
O duljini i ne sanjaj
Tma i tmuša neprebolna
Sto godina široka je
Ima jedna modra rijeka
Ima jedna modra rijeka
Valja nama preko rijeke

 

 

 

SAN

 

Ima slovo tajno O sebi što šuti 
Tajni su mu snovi Tajanstveni puti 

Zbog tog slova čudnog odagnasmo ptice 
Zbog njega smo sada nagrdili lice 

U snu mekom lakom letimo ka plavom 
Probudi nas zemlja S krvavom smo glavom 

Zbog tog slova dragog živimo od snova 
Da nas slovo ovo na javi 

Ne ostavi?

 

 

 

ZAPIS O IZVORU

 

Rastvorio sam se
I potekao
Potocima
Rijekama
Morima
Sada sam tu
Bez sebe
Gorak
Kako svome izvoru
Da se vratim?

 

 

 

MOST

 

Sanjah
da ću jednom
izgraditi
Most
do sunca
al od želje
osta

temeljac

u dubini
srca

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Jezik je naša zvučna domovina

Stihovima učenice Antonije Dejanović iz 5. razreda u Osnovnoj školi Budaševo-Topolovac-Gušće započelo je 10. ožujka 2017. obilježavanje Dana hrvatskog jezika.

Cilj nam je da se cijelog ovog tjedna, od 13. do 17. ožujka, što intenzivnije bavimo problematikom utjecaja ostalih jezika na hrvatski jezik, da podsjećamo i upozoravamo koliko nam je važno očuvati ga i njegovati te da u suradnji s učenicima iskazujemo potrebu za očuvanjem jezičnog blaga i kulturnog identiteta.

Zanima nas

Travanj u znaku knjige

Mjesec travanj nedvojbeno povezujemo s knjigom i čitanjem. Naime, 2. travnja obilježava se Međunarodni dan dječje knjige, 22. travnja obilježavamo Dan hrvatske knjige i na kraju Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava se 23. travnja.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Dragica Dujmović-Markusi, Sandra Rossett-Bazdan
udzbenik
Julijana Levak, Iva Močibob, Jasmina Sandalić, Irena Skopljak Barić
udzbenik
Julijana Levak, Iva Močibob, Jasmina Sandalić, Irena Skopljak Barić