24. travanj 2018.

Travanj u znaku knjige

Autor: Maja Trinajstić

Mjesec travanj nedvojbeno povezujemo s knjigom i čitanjem. Naime, 2. travnja obilježava se Međunarodni dan dječje knjige, 22. travnja obilježavamo Dan hrvatske knjige i na kraju Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava se 23. travnja.

Čitanje – kompleksna i zahtjevna aktivnost

Čitanje je sposobnost dekodiranja teksta za koju je potrebno poznavanje jezika na kojem je tekst napisan. Čitanje je ujedno i vrlo složen psihički proces tijekom kojega je važno raspoznavanje slova u tekstu, povezivanje slova u riječi, rečenice i tekst da bi se naposljetku razumio pročitani tekst i da bi sam proces čitanja rezultirao smislenom porukom koju iz određenoga teksta dobivamo. Da bi dijete naučilo uspješno čitati, potrebno je poučavanje i učenje uskladiti s psihičkim procesima u čitanju.

Etape u razvoju čitanja

Iako mnoga djeca uče čitati i prije polaska u školu, u pravilu je dolazak djeteta u prvi razred vrijeme za početno čitanje i pisanje. Razvojne etape u čitanju jesu: predškolska etapa, početno čitanje (1. razred) , usavršavanje u čitanju (2. razred), zrelo čitanje (3. razred).

Proces učenja čitanja završava u trećem razredu osnovne škole, odnosno u devetoj godini života djeteta i u tom razdoblju dijete bi trebalo moći pročitati i razumjeti tekst bez obzira na dužinu samog teksta. Čitanje bi trebalo biti automatizirano, a dijete se može posvetiti tekstu, njegovom sadržaju i strukturi.

Čitanje u školskim klupama

U nižim razredima osnovne škole djeci je aktivnost čitanja zanimljiva i uzbudljiva jer im otvara vrata u uzbudljivi svijet priča koji mogu samostalno upoznavati. Nažalost, tijekom školovanja ta početna želja za čitanjem blijedi te druženje s knjigom nije prvi izbor zabave za učenike. Knjigu učenici počinju povezivati samo s lektirom te zadatcima vezanima uz nju. Učitelji i profesori su ključni u tim trenutcima obrazovanja u kojima bi trebali što više približiti lektirne naslove djeci, potaknuti ih na čitanje lektirnih, ali i uputiti učenike na zanimljive naslove iz svijeta dječje knjige koji su učenicima možda manje poznati i pristupačni.

Lektira kao inspiracija za stvaranje –načini interpretacije lektirnog djela

Učenici često ističu da im problem nije samo čitanje lektirnih djela, već zadatci koji slijede nakon samog čitanja. Pisanje bilježaka i vođenje dnevnika čitanja ono je što im stvara otpor prema samom čitanju. Imajući to u vidu, učitelji su ti koji će osmisliti načine interpretacije lektirnih djela na dinamičan i uvijek novi način, a sve s ciljem da učenici nakon pročitanog lektirnog djela s nestrpljenjem očekuju interpretaciju lektire tijekom koje će moći na zanimljiv način iznijeti svoje mišljenje o pročitanom djelu, a da to ne podrazumijeva samo ispisivanje stranica lektirnih bilježaka podatcima iz književnog djela.

Nakon čitanja književnog djela, interpretacija se može oblikovati na različite načine:

  • sastavljanje kviza o pročitanome djelu
  • pisanje životopisa odabranoga lika iz književnog djela
  • stvaranje priče prema elementima iz izvornog djela
  • prepričavanje izvornog teksta svojim riječima (sažeto i opširno prepričavanje)
  • pisanje dnevničkog zapisa odabranih likova
  • pisanje pisma odabranome liku
  • pisanje pisma autoru književnog djela
  • oblikovanje izmišljenog intervjua s likom iz djela ili s autorom djela
  • dramatizacija odabranog ulomka iz djela
  • oblikovanje govora odabranog lika (ja sam lik iz priče)
  • oblikovanje stripa na temelju pročitanog djela.
Noć knjige - čitanje kao užitak, a ne obaveza

Da bi se kod djeteta razvila ljubav prema knjizi i čitanju, potrebno je od najranije dobi početi s odgajanjem čitatelja, a u tom procesu trebaju biti uključeni roditelji, odgajatelji, nastavnici te svi oni koji prate djecu kroz njihovo odgajanje i školovanje. Tek kada knjiga i čitanje postanu prisutni u djetetovoj svakodnevici, čitanje se neće doživljavati kao obaveza, već užitak.

Na tragu ovoga, u Hrvatskoj je 23. travnja 2018. sedmu godinu zaredom svečano otvorena još jedna Noć knjige u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Manifestacija je to kojom se potiče na čitanje te se uključuju institucije, knjižnice i knjižare diljem zemlje, a sve s ciljem poticanja čitanja. Ove godine uključilo se kroz različite aktivnosti 669 sudionika u 287 gradova, a svima je cilj vratiti knjigu i čitanje u svijet djece, ali i odraslih.

Pripremila Tatjana Ognjenović

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Nobelova nagrada - Kazuo Ishiguro

Svake godine Švedska akademija u veljači utvrdi popis predloženih kandidata, a zatim u svibnju izbor suzi na njih petero o kojima raspravlja tijekom ljeta. U skladu s oporukom Alfreda Nobela, nagradu za književnost trebala bi dobiti osoba koja se bavi univerzalnim pitanjima i koja nas sve potiče na razmišljanje. Akademija je ove godine ime dobitnika objavila 5. listopada.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Vesna Budinski, Marina Diković, Gordana Ivančić, Saša Veronek Germadnik
udzbenik
Ela Družijanić Hajdarević, Gordana Lovrenčić-Rojc, Zorka Lugarić, Valentina Lugomer
udzbenik
Vesna Marjanović, Andrea Škribulja, Marina Gabelica, Renata Gredelj