24. travanj 2018.

Travanj u znaku knjige

Autor: Maja Trinajstić

Mjesec travanj nedvojbeno povezujemo s knjigom i čitanjem. Naime, 2. travnja obilježava se Međunarodni dan dječje knjige, 22. travnja obilježavamo Dan hrvatske knjige i na kraju Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava se 23. travnja.

Čitanje – kompleksna i zahtjevna aktivnost

Čitanje je sposobnost dekodiranja teksta za koju je potrebno poznavanje jezika na kojem je tekst napisan. Čitanje je ujedno i vrlo složen psihički proces tijekom kojega je važno raspoznavanje slova u tekstu, povezivanje slova u riječi, rečenice i tekst da bi se naposljetku razumio pročitani tekst i da bi sam proces čitanja rezultirao smislenom porukom koju iz određenoga teksta dobivamo. Da bi dijete naučilo uspješno čitati, potrebno je poučavanje i učenje uskladiti s psihičkim procesima u čitanju.

Etape u razvoju čitanja

Iako mnoga djeca uče čitati i prije polaska u školu, u pravilu je dolazak djeteta u prvi razred vrijeme za početno čitanje i pisanje. Razvojne etape u čitanju jesu: predškolska etapa, početno čitanje (1. razred) , usavršavanje u čitanju (2. razred), zrelo čitanje (3. razred).

Proces učenja čitanja završava u trećem razredu osnovne škole, odnosno u devetoj godini života djeteta i u tom razdoblju dijete bi trebalo moći pročitati i razumjeti tekst bez obzira na dužinu samog teksta. Čitanje bi trebalo biti automatizirano, a dijete se može posvetiti tekstu, njegovom sadržaju i strukturi.

Čitanje u školskim klupama

U nižim razredima osnovne škole djeci je aktivnost čitanja zanimljiva i uzbudljiva jer im otvara vrata u uzbudljivi svijet priča koji mogu samostalno upoznavati. Nažalost, tijekom školovanja ta početna želja za čitanjem blijedi te druženje s knjigom nije prvi izbor zabave za učenike. Knjigu učenici počinju povezivati samo s lektirom te zadatcima vezanima uz nju. Učitelji i profesori su ključni u tim trenutcima obrazovanja u kojima bi trebali što više približiti lektirne naslove djeci, potaknuti ih na čitanje lektirnih, ali i uputiti učenike na zanimljive naslove iz svijeta dječje knjige koji su učenicima možda manje poznati i pristupačni.

Lektira kao inspiracija za stvaranje –načini interpretacije lektirnog djela

Učenici često ističu da im problem nije samo čitanje lektirnih djela, već zadatci koji slijede nakon samog čitanja. Pisanje bilježaka i vođenje dnevnika čitanja ono je što im stvara otpor prema samom čitanju. Imajući to u vidu, učitelji su ti koji će osmisliti načine interpretacije lektirnih djela na dinamičan i uvijek novi način, a sve s ciljem da učenici nakon pročitanog lektirnog djela s nestrpljenjem očekuju interpretaciju lektire tijekom koje će moći na zanimljiv način iznijeti svoje mišljenje o pročitanom djelu, a da to ne podrazumijeva samo ispisivanje stranica lektirnih bilježaka podatcima iz književnog djela.

Nakon čitanja književnog djela, interpretacija se može oblikovati na različite načine:

  • sastavljanje kviza o pročitanome djelu
  • pisanje životopisa odabranoga lika iz književnog djela
  • stvaranje priče prema elementima iz izvornog djela
  • prepričavanje izvornog teksta svojim riječima (sažeto i opširno prepričavanje)
  • pisanje dnevničkog zapisa odabranih likova
  • pisanje pisma odabranome liku
  • pisanje pisma autoru književnog djela
  • oblikovanje izmišljenog intervjua s likom iz djela ili s autorom djela
  • dramatizacija odabranog ulomka iz djela
  • oblikovanje govora odabranog lika (ja sam lik iz priče)
  • oblikovanje stripa na temelju pročitanog djela.
Noć knjige - čitanje kao užitak, a ne obaveza

Da bi se kod djeteta razvila ljubav prema knjizi i čitanju, potrebno je od najranije dobi početi s odgajanjem čitatelja, a u tom procesu trebaju biti uključeni roditelji, odgajatelji, nastavnici te svi oni koji prate djecu kroz njihovo odgajanje i školovanje. Tek kada knjiga i čitanje postanu prisutni u djetetovoj svakodnevici, čitanje se neće doživljavati kao obaveza, već užitak.

Na tragu ovoga, u Hrvatskoj je 23. travnja 2018. sedmu godinu zaredom svečano otvorena još jedna Noć knjige u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Manifestacija je to kojom se potiče na čitanje te se uključuju institucije, knjižnice i knjižare diljem zemlje, a sve s ciljem poticanja čitanja. Ove godine uključilo se kroz različite aktivnosti 669 sudionika u 287 gradova, a svima je cilj vratiti knjigu i čitanje u svijet djece, ali i odraslih.

Pripremila Tatjana Ognjenović

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Bistri vitez: Don Quijote ili Miguel de Cervantes?

 

Ako poznatu izreku Život piše najčudnije priče promatramo u kontekstu jednoga od najvećih svjetskih književnika svih vremena Miguela Cervantesa, moramo se složiti kako je ona uglavnom točna. Ta je priča postala toliko 'čudna' da je i četiri stoljeća nakon njegove smrti intrigirala i motivirala neka od najvećih imena svjetske umjetnosti kao što su Pablo Picasso, Salvador Dali, Orson Welles i G. W. Pabst.
 

7 preporuka za roditelje – kako potaknuti razvoj čitalačke pismenosti kod djeteta?

Iako u razvijanju čitalačke pismenosti škola ima iznimno važnu ulogu, znanstvenici i stručnjaci ipak tvrde da ljubav prema čitanju i razvijanje sposobnosti čitanja započinje i završava – kod kuće te da su roditelji vrlo važan čimbenik koji ima ključnu ulogu u savladavanju vještine čitanja i poticanju čitalačkih navika.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Dragica Dragica Dujmović-Markusi, Terezija Pavić-Pezer
udzbenik
Dragica Dujmović-Markusi
udzbenik
Ela Družijanić Hajdarević, Gordana Lovrenčić-Rojc, Zorka Lugarić, Valentina Lugomer
udzbenik
Vesna Budinski, Marina Diković, Gordana Ivančić, Martina Kolar Billege, Suzana Delić