A.Einstein: Logika će vas odvesti od A do B, stvaralačka mašta svugdje.

A.Einstein: Logika će vas odvesti od A do B, stvaralačka mašta svugdje.

26. travanj 2017.

Zašto transverzalne sposobnosti nisu dio kurikuluma?

Autor: Damir Tadić

Jesu li obrazovni sustavi usmjereni na razvijanje pravih znanja u školama i sveučilištima, pitaju se Eurydiceovi stručnjaci Lars Bo Jakobsen i David Crosier, analizirajući dosadašnja iskustva europskih obrazovnih sustava.

Naime, društva nam stare, radne je snage sve manje, proizvodnja usporava, jača radikalizam, a mladi ljudi streme za poslovima s maksimalnom sigurnošću. Gubi li to Europa svoju dinamiku? Svoj inovativni kapacitet? Nastave li stvari ići tim putem, koje će posljedice uslijediti za naš način života i položaj na međunarodnoj sceni?

U svome novom programu za vještine (new agenda for skills), Europska komisija jasno povezuje ljudski kapital, zapošljivost i konkurentnost. Ukazuje se na to da bi svatko trebao biti opremljen sa širokim rasponom sposobnosti za osobno ostvarenje i razvitak, društveno uključivanje, aktivno građanstvo i zaposlenje.

Te sposobnosti uključuju pismenost, računanje, prirodoslovlje i strane jezike, koji su već dugo ugrađeni u obrazovne sustave. Međutim, program također prepoznaje niz tzv. transverzalnih sposobnosti i ključnih kompetencija, manje pokrivenih u obrazovnim institucijama, među kojima su digitalne kompetencije, poduzetništvo, kritičko mišljenje, rješavanje problema, učenje kako učiti i financijska pismenost. Ako su te sposobnosti presudne za našu budućnost, zašto već nisu uvrštene o obrazovni kurikulum?

 

Nedostatak jasnih rezultata učenja

Eurydiceovo izvješće o poduzetničkoj izobrazbi baca novo svjetlo na to pitanje. U njemu se podsjeća da većina obrazovnih sustava (29 od 38) imaju strategiju za razvijanje poduzetničke izobrazbe. Prema izvješću, glavne prepreke u razvijanju učinkovite i visokokvalitetne poduzetničke izobrazbe jesu nedostatak jasnih rezultata učenja i njihova povezivanja s procjenom.

I dok brojni čimbenici utječu na društvene stavove o poduzetništvu, izvješće pokazuje da bi izobrazba mogla odigrati snažniju ulogu. Da bi se to dogodilo, kompetencije poput preuzimanja rizika, inicijative, planiranja i upravljanja, suradnje i sposobnost brzog poslovnog oporavka, trebale bi biti puno više vrednovane u školi i u višem obrazovanju. I upravo tu leži problem: bez svrhe učenja i testova za ocjenjivanje kvalitete, poput učeničke inicijative ili sposobnosti oporavka, kako ćemo znati jesu li uopće vrijedne.

Drugo Eurydiceovo izvješće navodi da se testiranje učenika na nacionalnoj razini javlja kao važan instrument obrazovne politike u Europi. Iako su rezultati te vrste testiranja samo jedan tip podataka o uspjehu i koriste se u školskom vrednovanju zajedno s procjenom učitelja, informacijom o tijeku napredovanja te mnoštvom drugih stvari, uzimanje samo podataka o uspjehu nerijetko je ključno za vanjsko vrednovanje školskog uspjeha. Ono je također podloga za nacionalnu i međunarodnu raspravu o politici.

Sir Ken Robinson
Škole organizirane kao tvornice

No je li ta usredotočenost na procjenjivanje i rezultate učenja ispravan pristup razvitku transverzalnih sposobnosti? I, općenito, je li to ispravan način za procjenu kvalitete izobrazbe? Prema mišljenju Sir Kena Robinsona (Sir Ken Robinson), uhvaćeni smo u stupicu poimanja izobrazbe zajedno s prevladanim modelom industrijalizacije. Organiziramo svoje škole poput tvornica, s učenicima usklađenim prema dobnim skupinama, kojima se predaju specijalizirani predmeti prema standardnim kurikulima, a zatim se pojedinačno testiraju standardnim testovima. Čak i onda kada alternativni pristupi pokažu nadmoćne rezultate, ideja o promjeni toga zastarjelog modela izgleda previše zahtjevna.

U kontekstu visoke stope nezaposlenosti mladih, ekonomske krize i brzih promjena koje se događaju u našim na znanju utemeljenim gospodarstvima, transverzalne vještine poput poduzetništva neophodne su ne samo radi oblikovanja razmišljanja mladih ljudi nego da omoguće osposobljavanje, znanje i stavove ključne u razvijanju poduzetničke kulture u Europi. Više nego ikad prije postoji ljudska potreba da nas se dovede ne samo od A do B, nego svugdje.

Možemo li odgoditi razvitak tih kompetencija sve dok standardni testovi mogu mjeriti preuzimanje rizika, inicijativu, suradnju i poslovni oporavak? Ili bi obrazovni sustavi trebali obodriti edukatore da razviju takve kompetencije, znajući da će one biti kreirane i ocijenjene na lokalnoj razini, da će biti utemeljene na povjerenju, a ne kroz standardne testove? Prvi će pristup zadržati naš obrazovni sustav na poznatom području, ali će nas vratiti još unazad; drugi će biti znak inicijative i preuzimanja rizika koji europska politika nastoji poticati.

Izvor:

https://webgate.ec.europa.eu/fpfis/mwikis/eurydice/index.php/Publications:Focus_on:_Are_education_systems_focusing_on_developing_the_right_skills_at_school_and_universities

 

Galerija: 

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Započnite s umjetnošću

Umjesto da pruže odmor od učenja, satovi umjetnosti omogućuju učenicima prostor koji im je potreban da obrade i iskoriste ideje iz svih područja. Kritička analiza umjetnosti iz nekog razdoblja, primjerice, može poduprijeti lekciju iz povijesti. Analiziranje likovne umjetnosti i arhitekture može biti iskorišteno za ilustraciju matematičkih koncepata, poput Fibonaccijeva niza ili simetrije.

Natječaj za nagrade Platforme za cjeloživotno učenje (LLL Platform)

Platforma za cjeloživotno učenje (The Lifelong Learning Platform, LLL) krovna je organizacija koja okuplja 40 europskih organizacija aktivnih u području obrazovanja, osposobljavanja i rada s mladima. Suutemeljitelj platforme je Erasmus+, program Europske unije, dok je financijski potpomaže Europska komisija. Ove mreže danas predstavljaju više od 50 tisuća odgojno-obrazovnih institucija i udruga koje pokrivaju sve sektore formalnog, neformalnog i informalnog učenja.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Danijela Takač, Sandra Ivković, Senada Tuhtan, Iva Petričević, Ivana Zakanji, Tanja Paris, Mijo Dropuljić
udzbenik
Silvana Svetličić, Lidija Kralj, Nenad Hajdinjak, Darko Rakić, Bojan Floriani
udzbenik
Vinković Marijan, Labaš Dragutin, Androlić Stjepan, Medved Željko
udzbenik
Silvana Svetličić, Lidija Kralj, Nenad Hajdinjak, Darko Rakić, Bojan Floriani