Kako geografija i drugi lokalni uvjeti utječu na kvalitetu zraka u svjetskim “megagradovima” | Profil Klett

Disanje je bilo inspiracija i umjetnici ANI Elizabet koja je svojom svjetlosnom instalacijom Dišeš? (postavljenoj u Savskoj ulici u Zagrebu) potaknula na razmišljanje jesmo li budni i prisutni u vlastitom životu. Uz podizanje osobne svijesti, instalacija podsjeća i na pitanje onečišćenosti zraka u velikim gradovima.

05. travanj 2017.

Kako geografija i drugi lokalni uvjeti utječu na kvalitetu zraka u svjetskim “megagradovima”

Autor: Ivona Ivanišević

Istraživanje onečišćenosti zraka glavna je tema ožujskog broja jednog od najstarijih znanstvenih časopisa na svijetu Science AAAS. Članak o onečišćenosti zraka donosi istraživanje o štetnim plinovima izmjerenim iznad najvećih svjetskih metropola te problematizira uzroke i posljedice tih pojava, s naglaskom i na geografskom položaju pojedinih gradova kao uzroku pojačanog onečišćenja zraka. Fotografija Barbara Šarić.

 

Jedan od najstarijih znanstvenih časopisa na svijetu Science AAAS, koji je utemeljio Thomas Edison davne 1880. godine, donosi novosti o istraživanju onečišćenosti zraka različitim plinovima izmjerenim iznad najvećih svjetskih metropola, o raznovrsnim uzrocima tih pojava među kojima je i geografski položaj gradova te o zabrinjavajućim posljedicama onečišćenja za ljudsko zdravlje. 

 

Pokušavate pobjeći od amonijaka iz zraka? Onda se nemojte zadržavati u nigerijskom Lagosu ili Delhiju. Ako ste, pak, skloni izbjegavanju ozona, možda ćete popisu željeti dodati Peking,  pakistanski Karachi i Los Angeles. To su neki od gradova s najlošijom kvalitetom zraka na svijetu, prema novoj analizi četiriju glavnih plinova koja se povezuje s onečišćenjem zraka: amonijaka, mravlje (metanske) kiseline, metanola i ozona. Nalazi mogu pomoći znanstvenicima da bolje razumiju koju ulogu igra geografija i drugi lokalni uvjeti u određivanju kvalitete zraka.

Fotografija www.thebeijinger.com
Mjerenje kvalitete zraka

„Ključno je bolje razumjeti što sve pridonosi onečišćenju zraka… kako bismo zaštitili narastajuće stanovništvo od negativnih utjecaja na javno zdravlje“, kaže Miriam Marlier, stručnjakinja za znanost o okolišu sa Sveučilišta Columbia, koja nije bila uključena u istraživanje.

Loša kvaliteta zraka uzrokuje mnoštvo zdravstvenih poteškoća, uključujući bolesti dišnog sustava te srca i i krvožilnog sustava. No, mjerenje kvalitete zraka nije jednostavno. Brojnim gradovima, posebice onima u zemljama u razvoju, nedostaju mjerni instrumenti smješteni na tlu i na letjelicama, kao i osposobljeno osoblje za kontinuirano praćenje stanja nad velikim područjima.

 

 

Amonijak, mravlja kiselina, metanol i ozon – glavni onečišćivači

 

Tako je Karen Cady-Pereira, znanstvenica koja prikuplja i obrađuje podatke s različitih mjernih instrumenata u tvrtki za savjetovanje o okolišu iz Lexingtona u američkoj saveznoj državi Massachusetts, odlučila iskoristiti satelit za mjerenje onečišćenja zraka iznad 18 svjetskih „megagradova“, područja metropola s 10 ili više milijuna stanovnika. Instrumentom nazvanim „troposferski emisijski spektrometar“ ukrcanim na NASA-in satelit Aura, koji proučava Zemljinu atmosferu, sa svojim je timom počevši od 2013. godine mjerila razine amonijaka, mravlje kiseline, metanola i ozona u zraku. U sklopu njezinog istraživanja, satelit nadlijeće svaki „megagrad“ svakih 16 dana u isto vrijeme prema lokalnom vremenu. To je važno znati jer se kvaliteta zraka mijenja tijekom dana. Promatranja su prikupljana pod istim atmosferskim uvjetima što znači da se podatci iz raznih gradova mogu precizno uspoređivati.

Prikazi razina ozona u gradovima. Credits: (Graphic) G. Grullón/Science; (Data) JPL TES Science Team.

 

Cady-Pereirin tim je otkrio da je Karachi u Pakistanu svjetski prvak u zagađenju ozonom. Od blizu 300 mjerenja obavljenih tijekom jedne godine, otprilike jedna trećina ih je prekoračivala ono što su istraživači smatrali „štetnim“ ozonskim pragom koji vodi k smogu. Mjerenja su pokazala da je ozon također povećan i u drugim gradovima. Međutim, kada je riječ o amonijaku, plinu koji omogućuje stvaranje čestica u zraku koje mogu uzrokovati plućne bolesti, neki gradovi prednjače, primjerice: Kolkata (Calcutta) u Indiji prelazi „štetni“ prag tijekom 47,1 posto vremena; Dhaka u Bangladešu tijekom 51,6 posto, dok je indijska prijestolnica Delhi s ukupnih 73,5 posto vremena na čelu. Amonijak, koji nastaje iz izmeta stoke i gnojiva, mnogo je češći u gradovima u blizini kojih se obavlja mnoštvo poljoprivrednih radova.

Bangkok u jutarnjim satima. Fotografija Neinzahn - iStockphoto.
Raznovrsni uzroci onečišćenja zraka

 

Istraživači su tek započeli analizirati rezultate i nastavljaju prikupljati podatke o drugim plinovima. Iz onoga što su prikupili dosad došli su do zaključka da je izgaranje biomase –uključujući šumske požare, spaljivanje smeća i čišćenje poljoprivrednih površina namijenjenih proizvodnji usjeva uporabom vatre – odgovorno za sezonsko povećanje štetnih plinova u nigerijskom Lagosu i Ciudad de Mexicu. O svemu tome nakanili su izvijestiti u međunarodnom časopisu „Atmosferska kemija i fizika“ (Atmospheric Chemistry and Physics), namijenjenom javnoj raspravi o visokokvalitetnom proučavanju Zemljine atmosfere i temeljnim kemijskim i fizikalnim procesima.

Nalazi su također pokazali da se povećane razine ozona, amonijaka, metanola i mravlje kiseline, koje se direktno povezuju s lošijom kvalitetom zraka, povećavaju iznad Ciudada de Mexica svake godine između ožujka i lipnja. Upravo je to „udarno“ vrijeme kada se čiste površine za sjetvu usjeva, a podatci iz ispitivanja to potvrđuju. Uzrok jednoj ekstremno visokoj razini onečišćenja zabilježenoj ranog svibnja 2013. godine bile su vatre zapaljene jugozapadno od grada.

S druge strane, Lagos, koji bilježi više razine sva četiri plina nego Ciudad de Mexico, metropola je s eksplozivnim rastom suočena s nepouzdanom električnom mrežom i ograničenim mogućnostima za odlaganje otpada. „Svatko tko si ga može priuštiti ima dizel-generator što pridonosi ekstremnom onečišćenju“, naglašava Cady-Pereira. “Povrh toga, ljudi spaljuju gomile smeća da ga se riješe.”

 

Geografski faktori

 

U tome svemu geografija također igra zamjetnu ulogu. Planine koje okružuju Ciudad de Mexico sa sjevera, istoka i zapada djeluju kao prirodna prepreka protiv plinova i čestica iz udaljenih požara. U Lagosu, žarka sunčeva svjetlost u blizini ekvatora potiče reakcije koje proizvode ozon. Nadalje, morski povjetarci koji stalno pušu iznad obalnoga grada s mora prema kopnu i obrnuto, priječe da se plinovi rasprše. 

Zajedno sa svojim timom Cady-Pereira je u potrazi za još više uzoraka za njihovu rastuću bazu podataka. Trenutačno istražuju neuobičajeno visoku razinu amonijaka iznad Buenos Airesa. Ona smatra da bi krivac za to mogla biti velika mesno-klaonička industrija koja je smještena u gradu.

 

Izvor:

http://www.sciencemag.org/news/2017/03/here-are-some-world-s-worst-cities-air-quality

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Mazalin-Zlonoga; Petreski
udzbenik
Skupina autora
udzbenik
Tatjana Somer, Vesna Janko, Đurđica Regelja