27. studeni 2017.

NEFORMALNO UČENJE: strategija i izazovi

Autor: Sanja Pešić

U sferi novih životnih potreba i novih umijeća življenja razvidna je potreba cjeloživotnog obrazovanja. Termin cjeloživotno obrazovanje podrazumijeva kontinuirano učenje i razvijanje zbira svekolikog znanja,vještina i stavova od „ kolijevke pa do groba“.U cjeloživotno učenje idu svi oblici učenja tijekom života neke osobe čiji je cilj stjecanje i unaprijeđivanje kompetencija za osobne, društvene i profesionalne potrebe (Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, 2013.).

 

Prema Europskom kvalifikacijskom okviru, cjeloživotno učenje odnosi se na priznavanje i vrjednovanje svih aktivnosti stjecanja znanja i vještina tijekom života kroz formalno, neformalno i informalno obrazovanje  i to u okviru osobnog, građanskog, društvenog ili profesionalnog razvoja i djelovanja. Cjeloživotno učenje preduvjet je snalaženju i prilagodbi promjenjivim životnim i društvenim kontekstima, zapošljivosti i konkurentnosti na tržištu rada, ali i temelj ostvarivanja osobnih potencijala, aktivnoga građanstva kao i svijesti o sebi kao e-građaninu.

 

Vizija i strategija modernoga obrazovanja prepoznaje kako se možemo educirati i na druge načine, a ne samo memoriranjem informacija i predavačkim metodama rada. Činjenica je kako se aktivnim, suradničkim i iskustvenim učenjem bolje uči i pamti, stječu znanja i vještine za život. Upravo s tim u svezi možemo govoriti i o neformalnom obrazovanju koje je nužno implementirati i integrirati u postojeći program obrazovnoga sustava.

Osnovni cilj strategije obrazovanja je definirati vještine, kako ih što bolje integrirati u školske programe, a onda i adekvatno vrjednovati.U društvu koje se neprestano mijenja, potrebne su fleksibilnije, generičke i prenosive kompetencije koje će pojedinca opskrbiti čitavim sklopom vještina, znanja i stavova koji su primjereni pojedinoj životnoj situaciji.

 

Europski referentni okvir za cjeloživotno učenje uključuje ključne kompetencije:

  • IKT i uporaba tehnologije
  • komuniciranje na materinskom jeziku
  • komuniciranje na stranim jezicima
  • socijalne i građanske vještine
  • učiti kako se uči
  • matematička pismenost i osnovna znanja iz znanosti i tehnologije
  • inicijativnost i poduzetnost
  • kulturna osviještenost i izražavanje ( kulturna baština, glazba, mediji, tjelesna kultura i očuvanje zdravlja, književnost, umjetnost)

 

Navedene kompetencije nužne su za osobni razvoj (kulturni kapital), za odgoj i obrazovanje aktivnoga građanina i e-građanina (društveni kapital) i za sposobnost zapošljavanja (ljudski kapital). Osnovni ciljevi strategije obrazovanja trebali bi biti okviri i načini kako ih što bolje integrirati u školske programe te osmisliti sustav vrjednovanja neformalnog i informalnog učenja i formalno priznati stečena znanja i vještine.

ERASMUS+ projekt OŠ Josip Pupačić: My homeland, my people, my tradition

Moderno društvo razvija koncepte učenja usmjerene prema osobi-učeniku i njezinim osobnostima i afinitetima. Za razliku od tradicionalnoga  planiranja i programiranja usmjerenog na obrazovne sadržaje (content based curriculum) i na kognitivne procese koji vode reproduktivnom znanju;  u  konceptu cjeloživotnog učenja polazi se od utvrđivanja kompetencija učenika i odgoja cjelovite osobe (student based curriculum ili competence based curriculum). 

 

Potrebno je razmišljati u smjeru kurikularne reforme koja će promijeniti narav odgojno-obrazovnoga sustava:

 

  • utvrditi koja su nam znanja (obrazovni sadržaji) potrebni te koje vještine i stavove želimo vidjeti u učenikovim postignućima
  • provesti uspješnu implementaciju i integraciju suvremenih oblika i metoda učenja, poglavito u razvoju digitalne pismenosti, inovativnosti i poduzetništva,
  • unijeti promjene u metodologiji planiranja i programiranja,
  • dati više prostora i mogućnosti neformalnim oblicima rada i učenja te osmisliti načine njihove evaluacije i formalnog priznanja.

 

Umjesto zaključka donosimo primjer iz prakse aktivnog sudjelovanja u europskom programu Erasmus+ koji uspješno promovira neformalno obrazovanje s ciljem razvoja životnih vještina učenika i njihove prilagodbe novim  gospodarskim i europskim zahtjevima društva.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke
Zanima nas

Strip: virtualna komunikacija na društvenim mrežama

Učenicima osmih razreda Osnovne škole Samobor strip je poslužio kao medij putem kojega su iznijeli iskustva i stavove o komunikaciji na društvenim mrežama među mladima. Na poticaj učitelja Slavena Jurića, učenici su obilježili Dan ružičastih majica i pridružili se borbi protiv vršnjačkog nasilja te upozorili na negativne pojave koje donosi tehnologija u svakodnevnom životu mladih.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Zvonimir Šikić, Milena Ćulav Markičević, Petar Vranjković
udzbenik
Branko Goleš, Luka Krnić, Zlatko Lobor, Zvonimir Šikić