27. studeni 2017.

NEFORMALNO UČENJE: strategija i izazovi

Autor: Sanja Pešić

U sferi novih životnih potreba i novih umijeća življenja razvidna je potreba cjeloživotnog obrazovanja. Termin cjeloživotno obrazovanje podrazumijeva kontinuirano učenje i razvijanje zbira svekolikog znanja,vještina i stavova od „ kolijevke pa do groba“.U cjeloživotno učenje idu svi oblici učenja tijekom života neke osobe čiji je cilj stjecanje i unaprijeđivanje kompetencija za osobne, društvene i profesionalne potrebe (Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, 2013.).

 

Prema Europskom kvalifikacijskom okviru, cjeloživotno učenje odnosi se na priznavanje i vrjednovanje svih aktivnosti stjecanja znanja i vještina tijekom života kroz formalno, neformalno i informalno obrazovanje  i to u okviru osobnog, građanskog, društvenog ili profesionalnog razvoja i djelovanja. Cjeloživotno učenje preduvjet je snalaženju i prilagodbi promjenjivim životnim i društvenim kontekstima, zapošljivosti i konkurentnosti na tržištu rada, ali i temelj ostvarivanja osobnih potencijala, aktivnoga građanstva kao i svijesti o sebi kao e-građaninu.

 

Vizija i strategija modernoga obrazovanja prepoznaje kako se možemo educirati i na druge načine, a ne samo memoriranjem informacija i predavačkim metodama rada. Činjenica je kako se aktivnim, suradničkim i iskustvenim učenjem bolje uči i pamti, stječu znanja i vještine za život. Upravo s tim u svezi možemo govoriti i o neformalnom obrazovanju koje je nužno implementirati i integrirati u postojeći program obrazovnoga sustava.

Osnovni cilj strategije obrazovanja je definirati vještine, kako ih što bolje integrirati u školske programe, a onda i adekvatno vrjednovati.U društvu koje se neprestano mijenja, potrebne su fleksibilnije, generičke i prenosive kompetencije koje će pojedinca opskrbiti čitavim sklopom vještina, znanja i stavova koji su primjereni pojedinoj životnoj situaciji.

 

Europski referentni okvir za cjeloživotno učenje uključuje ključne kompetencije:

  • IKT i uporaba tehnologije
  • komuniciranje na materinskom jeziku
  • komuniciranje na stranim jezicima
  • socijalne i građanske vještine
  • učiti kako se uči
  • matematička pismenost i osnovna znanja iz znanosti i tehnologije
  • inicijativnost i poduzetnost
  • kulturna osviještenost i izražavanje ( kulturna baština, glazba, mediji, tjelesna kultura i očuvanje zdravlja, književnost, umjetnost)

 

Navedene kompetencije nužne su za osobni razvoj (kulturni kapital), za odgoj i obrazovanje aktivnoga građanina i e-građanina (društveni kapital) i za sposobnost zapošljavanja (ljudski kapital). Osnovni ciljevi strategije obrazovanja trebali bi biti okviri i načini kako ih što bolje integrirati u školske programe te osmisliti sustav vrjednovanja neformalnog i informalnog učenja i formalno priznati stečena znanja i vještine.

ERASMUS+ projekt OŠ Josip Pupačić: My homeland, my people, my tradition

Moderno društvo razvija koncepte učenja usmjerene prema osobi-učeniku i njezinim osobnostima i afinitetima. Za razliku od tradicionalnoga  planiranja i programiranja usmjerenog na obrazovne sadržaje (content based curriculum) i na kognitivne procese koji vode reproduktivnom znanju;  u  konceptu cjeloživotnog učenja polazi se od utvrđivanja kompetencija učenika i odgoja cjelovite osobe (student based curriculum ili competence based curriculum). 

 

Potrebno je razmišljati u smjeru kurikularne reforme koja će promijeniti narav odgojno-obrazovnoga sustava:

 

  • utvrditi koja su nam znanja (obrazovni sadržaji) potrebni te koje vještine i stavove želimo vidjeti u učenikovim postignućima
  • provesti uspješnu implementaciju i integraciju suvremenih oblika i metoda učenja, poglavito u razvoju digitalne pismenosti, inovativnosti i poduzetništva,
  • unijeti promjene u metodologiji planiranja i programiranja,
  • dati više prostora i mogućnosti neformalnim oblicima rada i učenja te osmisliti načine njihove evaluacije i formalnog priznanja.

 

Umjesto zaključka donosimo primjer iz prakse aktivnog sudjelovanja u europskom programu Erasmus+ koji uspješno promovira neformalno obrazovanje s ciljem razvoja životnih vještina učenika i njihove prilagodbe novim  gospodarskim i europskim zahtjevima društva.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Europska dimenzija u kurikulumu OŠ Molve

Projektnu su ideju pokrenule učiteljice Mirjana Kelemin i Marija Halaček, potaknute dobrim iskustvima nakon dvogodišnjega projekta Comenius. Iskustva su pokazala kako je i učiteljima i učenicima vrlo važna međunarodna suradnja koja proširuje vidike i osnažuje sudionike odgoja i obrazovanja. Sam naziv projekta daje naslutiti da se njime želi osnažiti kurikulum Osnovne škole Molve elementima koji podrazumijevaju europsku dimenziju, a najvažniji su:

eTwinning korak po korak #2: eTwinning Live - komunikacija i umrežavanje

Kao što i sam naziv kaže, na eTwinning Live stranici eTwinning živi. Poput ostalih društvenih mreža, ovo je mjesto za susret i komunikaciju sa sudionicima, kolegicama i kolegama, s kojima možete dogovarati i pokretati nove projekte ili se priključiti njihovim, već započetim projektima. Upoznajte se pobliže sa servisom eTwinning Live u najnovijem članku naše suradnice Alenke Mijević.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Ksenija Ćosić, Sanja Duvnjak, Darko Cindrić, Sanja Polak
udzbenik
Zvonimir Šikić, Milena Ćulav Markičević, Petar Vranjković
udzbenik
Tamara Nemeth, Goran Stajčić, Zvonimir Šikić