10. listopad 2018.

Origami i matematika

Autor: Uredništvo STEM područja

Autor: Maja Kalebić

Istraživačko učenje u pravilu slijedi shemu znanstvenog istraživanja, ali istovremeno je nadpojam problemskog i projektnog učenja. Oslanja se na konstruktivističku teoriju učenja gdje se kroz aktivan razvoj mentalne konstrukcije razvijaju i formiraju sposobnosti, trajna znanja i vještine učenika. Istraživačko učenje ima svoj definiran ciklus koji kreće s pitanjem.

 

U osnovnoj školi bitno je razvijati sposobnosti kojima će se učenicima služiti u istraživačkom učenju u narednim obrazovnim fazama. Za istraživačko učenje pretpostavka su razvijeno divergentno i konvergentno mišljenje, te metakognicija kao generička sposobnost.

Divergentno mišljenje jest poseban oblik mišljenja višeg reda koje znači sposobnost generiranja raznih ideja, opcija, mogućnosti i pretpostavki. Ono otvara um prema novim idejama, te se njegovim razvojem razvija samopouzdanje učenika.

Konvergentno mišljenje predstavlja intelektualne aktivnosti koje imaju za cilj organizaciju podataka. To je mišljenje koje znači sposobnost analize i sinteze podataka i ideja tijekom traženja odgovora ili zaključaka. Konvergentno mišljenje se javlja kada učenik objašnjava, tumači, sažima i uspoređuje odnosno izvršava intelektualne aktivnosti koje imaju za cilj organizaciju podataka.

Metakognicija jest samosvijest o učenju, tj. sposobnost mišljenja o vlastitom učenju. Odnosi se na svjesno praćenje procesa učenja, postavljanja pitanja o materiji, predviđanja, aktivnosti mozga tijekom učenja. Osobito ju je bitno razvijati u osnovnoj školi kada učenik osvještava proces učenja odnosno uči kako učiti. Za kreativno mišljenje jednako je potrebno divergentno kao i konvergentno mišljenje te sposobnost metakognicije.

            Projektna nastava u matematici ima velik utjecaj na razvoj kreativnog mišljenja učenika. Takav vid nastave ukazat će primjenu matematičkih znanja u stvarnom svijetu. U osnovnoj školi će u projektnoj nastavi matematike učitelj biti moderator aktivnosti indirektno postavljanjem pitanja. Pri osmišljavanju projektnog zadatka bitno je u skladu s obrazovnim ishodima koje želimo postići postaviti otvorena pitanja kao pokretače i usmjerivače cijelog procesa projektne nastave. Istovremeno, pri završavanju pojedinih faza projektne nastave, učenike je korisno naučiti koristiti zatvorena pitanja koja služe za organizaciju podataka i izvođenje zaključaka.

Otvorena i zatvorena pitanja

Na primjeru projektne nastave iz matematike Pravilne prizme prikazana su pitanja  koja vode učenika kroz aktivnosti.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Valentinovo i osna simetrija

Dana 14. veljače obilježavamo Valentinovo, Dan zaljubljenih. U nekim školama, pa i u mojoj, organizira se i ples za Valentinovo. Obično taj dan bude malo više nasmijanih lica nego inače. Nekako se taj dobar osjećaj ljubavi i zajedništva širi na druge, a ove ga godine obilježimo i uz matematiku. Neka učenici otkriju čari simetrije za Valentinovo!

Igra matematike i Moodlea

Naslovnica

Treba li u poučavanju matematike koristiti računalo? Mislim da to pitanje u ovo doba više uopće nije upitno. Meni je to isto kao da pitate treba li u poučavanju matematike koristiti papir i olovku. Matematika bi trebala služiti i tome da naučimo učenike logički razmišljati i zaključivati. Često govorim učenicima da se matematika ne uči čitajući udžbenik. Matematika se uči rješavanjem zadataka i promišljanjem. Rješavanjem istoga zadatka na različite načine.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Zvonimir Šikić, Milena Ćulav Markičević, Petar Vranjković
udzbenik
Tamara Nemeth, Goran Stajčić, Zvonimir Šikić
udzbenik
Darko Cindrić, Sanja Polak
udzbenik
Ana Šobat, Martina Kosec, Jurana Linarić, Emina Mijatović, Zdenka Bilušić, Dijana Nazor