Učitelji na prvom mjestu.
Ove godine obilježavamo 50. obljetnicu Dana planeta Zemlje i posvećujemo je klimatskim promjenama. Osmišljene akcije moraju biti dugoročne i trebamo ih svi provoditi: djeca u vrtićima, učenici u školama, studenti na fakultetima, zaposleni ljudi, bake i djedovi. Samo tako, zajednički, ustrajno i dosljedno možemo održati našu Zemlju mjestom na kojem će svi ljudi živjeti u skladu s prirodom.
Prve važne preporuke o problemima povezanim s vodom i vodnim resursima bile su oblikovane na konferenciji Ujedinjenih naroda o vodama koja je održana 1977. godine u Mar del Plati.
Istraživačko učenje u pravilu slijedi shemu znanstvenog istraživanja, ali istovremeno je nadpojam problemskog i projektnog učenja. Oslanja se na konstruktivističku teoriju učenja gdje se kroz aktivan razvoj mentalne konstrukcije razvijaju i formiraju sposobnosti, trajna znanja i vještine učenika. Istraživačko učenje ima svoj definiran ciklus koji kreće s pitanjem.
Laboratorijske vježbe povezane su s razvijanjem kritičkog mišljenja, znanstvenog zaključivanja i rješavanje problema. Učenici su upoznati i primjenjuju zakone koji upravljaju kretanjem u raznovrsnim situacijama. Od učenika se očekuje da izračunaju učinak djelovanja sila na tijela, uključujući zakon inercije, povezanost između sile i ubrzanja, i narav sile između tijela.
Aktivnim sudjelovanjem i međusobnom suradnjom učenici se upoznaju s odnosima suvremenog čovjeka i prirodnih resursa (ekološki otisak). Kroz nova saznanja, potiče se ekološka svijest učenika i njihovo razumijevanje važnosti održivog razvoja.
U suvremenom odgojno-obrazovnom kontekstu STEM pristup (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) predstavlja jedan od ključnih smjerova razvoja kompetencija učenika za 21. stoljeće. U nastavnom procesu predmeti su odijeljeni pa učenici rijetko povezuju sadržaje jednog nastavnog predmeta sa sadržajem drugog (npr. sadržaj koji usvajaju na satu matematike s onim koji usvajaju na satu prirode i društva).
Na nagovor kolegice, prof. Martine Galić, i uz njezinu pomoć u osmišljavanju problemskih zadataka, odlučila sam osmisliti escape room s elementima kodiranja za učenike trećih i četvrtih razreda. Cilj mi je bio potaknuti učenike da shvate kako matematika i kodiranje mogu biti zabavni, ali i važni u svakodnevnom životu.
Kako bi se potaknuli učenici razredne nastave na promišljanje o očuvanju životinjskih i biljnih vrsta jadranskog podmorja osmišljen je eTwinning projekt Ugrožene i zaštićene vrste u Jadranu za hrvatske timove koji sudjeluju u globalnom STEAM natjecanju FIRST Lego League Explore čija tema ovogodišnjeg izazova je istraživanje podmorja. Autorica ovog projekta je učiteljica Lucija Ćurko iz Zagreba, a pokretači su Mirsada Accad i Ivan Lipanović.
Izvannastavna aktivnost "Mali STEM kreativci" provodila se kroz dvije školske godine kao dio međunarodnog projekta "Budi STEMfluencer". U okviru projekta "Budi STEMfluencer" sudjelovale su tri škole iz Hrvatske, točnije iz Zagreba, Razvojna agencija Zagreb i norveški partner.
Ovaj cjelogodišnji međunarodni eTwinning projekt koji je Nacionalna organizacija za potporu eTwinningu ustrojena pri Agenciji za mobilnost i programe Europske unije odobrila 12.9. 2024. napisale su učiteljica Marijana Curić (Hrvatska) i Çimen Sarıaltın (Turska).
Osim učitelja iz Hrvatske i Turske, sudjelovali su i učitelji iz Poljske, Italije, Grčke, Španjolske, Portugala, Litve, Bosne i Hercegovine i Gruzije.