Učitelji na prvom mjestu.
Učiteljica Mara Kolar, OŠ Remete, sa svojim učenicima od početka školske godine odvaja papirnati otpad u posebnu kutiju. Kutija zvana Papirko namijenjena je za prikupljanje papirnatog otpada. Što se dogodilo razrednom Papirku i kakva mu je bila sudbina pročitajte u nastavku.
Učiteljica Snježana Prusec-Kovačić sa svojim učenicima iz OŠ Vugrovec-Kašina, PŠ Vugrovec, priprema obilježavanje Dana očeva. Njeni učenici pišu pjesme o svojim očevima i slikaju mala umjetnička djela koja će ispuniti srce svakom tati. Pročitajte pjesme i pogledajte radove u galeriiji slika.
Većina osnovnoškolske djece provede prosječno 70 posto svojeg vremena u učionici sjedeći. Štoviše, i izvan učionice opao je broj učenika koji pješače do škole dok, istodobno, sve veći broj provodi više vremena pred zaslonima. Djeca u dobi od pet do šesnaest godina danas provode prosječno šest i pol sati pred zaslonima u usporedbi s oko tri sata u 1995. godini.
Stihovima učenice Antonije Dejanović iz 5. razreda u Osnovnoj školi Budaševo-Topolovac-Gušće započelo je 10. ožujka 2017. obilježavanje Dana hrvatskog jezika.
Cilj nam je da se cijelog ovog tjedna, od 13. do 17. ožujka, što intenzivnije bavimo problematikom utjecaja ostalih jezika na hrvatski jezik, da podsjećamo i upozoravamo koliko nam je važno očuvati ga i njegovati te da u suradnji s učenicima iskazujemo potrebu za očuvanjem jezičnog blaga i kulturnog identiteta.
Koliko vam vremena treba da pomnožite 21 puta 13? Jedna minuta, vjerojatno. A koliko za 123 puta 321? Više od minute, sigurno. Međutim japanska su djeca sposobna to riješiti u trenutku, pomoću nekoliko redaka. Svako dijete to može čak i petogodišnje. Oni ne uče brojeve napamet. Umjesto toga, crtaju i igraju se.
Pitate se kako je to moguće.
Moguće je zato što se nastava u toj zemlji usmjerava na kvalitetu poučavanja, a ne na kvantitetu.
Lektira je u nastavi hrvatskoga jezika često kamen spoticanja. Mnogi se učenici i njihovi roditelji zbog lektire hvataju za glavu. Je li riječ o zastarjelom načinu rada? Jesu li problem naslovi na popisu lektire?
U mjesecu posvećenome hrvatskome jeziku zanimljivo je znati gdje se sve u svijetu uči hrvatski jezik. Prema dostupnim podatcima u svijetu djeluje više od trideset lektorata hrvatskoga jezika uz potporu Ministarstva znanosti i sporta RH, dok šezdesetak lektorata nije pod njegovom direktnom ingerencijom. Hrvatski se uči i u Južnoj Koreji na jednom od najprestižnijih korejskih sveučilišta, Sveučilištu za strane studije Hankuk u Seulu.
Sa sve većim brojem škola koje potražuju digitalne alate kako bi postigli učinkovitije učenje, trebaju li škole i dalje nalagati učenicima da svoje uređaje ne unose u školu? Za 21 posto škola koje dopuštaju unošenje vlastitih uređaja ( 21 percent of schools), odgovor na to pitanje zasigurno je negativan.
Članci koje je za vas i ovaj mjesec odabrala naša suradnica Dajana Vukadin obogatit će vas na mnogo načina, kao ljude i kao stručnjake. Želimo vam dobro čitanje!
“Tehnologija može odigrati ulogu u povećanju ravnopravnosti ako, i samo ako, djeca imaju pristup tehnologiji, ako postoje uvjeti koji to omogućuju (osposobljeni učitelji), i da se može najbolje iskoristiti za potrebe djece”, Javier Rogla, Fundación Empieza Por Educar.