Učitelji na prvom mjestu.
„Ne bih mijenjala svoj život jer sam uvijek bila sretna kad sam nešto stvarala. Bila sam nemirna duha, voljela sam puno učiti, čitati, proučavati neke stvari koje nisu bile u mome fahu, pa i po cijenu nespavanja“, rekla je Zlata Bartl, izumiteljica Vegete, što je danas dobra poruka mladim ljudima. Zanimljiv članak pripremila je profesorica Lidija Žišković iz OŠ M. J. Zagorke iz Zagreba.
Početkom veljače 2020. učenici osmoga razreda Osnovne škole Fran Koncelak Drnje i njihove učiteljice u sklopu Erasmus+ projekta SLAM (STEM Learning Activities & Methods) boravili su u grčkoj prijestolnici Ateni.
Velika dodjela Oscara sad je iza nas, a dok se još sliježu dojmovi, gledaju nagrađeni filmovi te raspravlja o razlozima i kvaliteti pojedinih uradaka, pravo je vrijeme da se prisjetimo našeg oskarovca Dušana Vukotića. Njegov rođendan obilježavamo u mjesecu Oscara, mjesecu u kojem nas je napustio i doajen hrvatskoga filma Vatroslav Mimica, jedan od osnivača Zagrebačke škole crtanog filma.
Jeste li se ikada zapitali je li čitanje čovjeku prirodno? Koja je razlika između čitača i čitatelja? Kako školsku lektiru učiniti zanimljivijom? Odgovore na ta i mnoga druga pitanja koja muče učitelje hrvatskoga jezika, ali i drugih predmeta, roditelje, učenike… nudi nedavno objavljena knjiga „Čitanjem do (spo)razumijevanja: od čitalačke pismenosti do čitateljske sposobnosti".
Silvije Strahimir Kranjčević rođen je u Senju 17. veljače 1865. godine, u možda najcrnje vrijeme hrvatske povijesti, doba najveće cenzure, represije i odnarođivanja – doba vladavine Khuena Héderváryja.
Možete li zamisliti hrvatsku dječju poeziju bez velikog Grigora Viteza, začetnika novog, modernijeg dječjeg pjesništva? Slikovitošću i jednostavnošću lirskog izraza, Grigor Vitez dotaknuo je mnoge generacije poetski gradeći svijet djetinjstva. Kako nekada tako i danas. Njegovi razigrani i inspirativni stihovi učenike uvijek iznova osvoje.
Međupredmetne teme jedan su od načina za ostvarivanje međusobnog povezivanja područja i tema različitih nastavnih predmeta. One su jednako tako i poveznica sa svakodnevnim životom, pa u nastavu, tako i Njemačkoga jezika, unose holistički pristup, fleksibilnost rada i životnost, čime se potiče motivacija učenika. Kako to izgleda na primjeru udžbenika Maximal 2, provjerite u tekstu.
Igraju li se današnja djeca? Prestaje li igra polaskom u školu? Očekuje li se od nas odraslih da osmišljavamo aktivnosti za djecu baš uvijek? Primjer slobodne igre može se vidjeti svaki tjedan u maloj Područnoj školi Razbojište, koja se uključila u međunarodnu akciju Global School Play Day.
Zamislite najsmješnije maskirane povorke, originalne maske, rasplesane sudionike pod maskama i njihove svakojake ludorije. Možemo se pretvoriti u što god želimo, a da nas pritom nitko ne smatra ĉudnim, jer mi smo likovi, uloge, maske. Kad je veljača nek je veseljača!
Moramo priznati da svi danas živimo ubrzanim tempom. Tu naviku zarana usvajaju i djeca, čak i prije nego što krenu u školu, pa se nekad teže koncentriraju na dodatni rad kod kuće. Istražili smo za vas koliko su domaće zadaće potrebne i korisne, a na našoj platformi IZZI u seriji Maximal otkrijte zanimljive prijedloge za njemački jezik.