Učitelji na prvom mjestu.
Predstaviti svijetu svoj razred, grad, kraj ili državu nikada nije bilo jednostavno. Što nam je svima zajedničko, a opet nas čini tako različitima od drugih? Radi se o temi o kojoj bi vješti pisac mogao čitav život pisati, a likovni umjetnici, na isto pitanje, odgovaraju tek jednom slikom, plakatom ili zastavom.
Zsolt István Vódli radi kao nastavnik od 2003. godine, a diplomirao je povijest, mađarski jezik i književnost, medijske i filmske studije te trenutno studira engleski jezik i književnost. O sebi kaže da je odrastao u multikulturalnom okruženju, gdje su Mađari, Srbi, Hrvati, Židovi i Romi živjeli zajedno i utjecali na njegovu buduću posvećenost toleranciji, prihvaćanju drugih, otvorenosti, što je ujedno i njegov edukacijski moto.
Konačni “proizvod” tradicionalnih obrazovnih praksi, od dječjeg vrtića do fakulteta, uobičajeno su razočarani učenici i studenti kojima je cijeli taj edukativni proces dosadan jer su suočeni s golemim mnoštvom informacija za pamćenje od kojih je većina neodgovarajuća i nevažna za svijet izvan učionice. Zato učenici nerijetko zaboravljaju mnogo od naučenog.
Multisenzorna izložba „Josef i Anni Albers: Putovanje kroz slijepo iskustvo“ u zagrebačkom MSU-u, otvorena od 10. 1. do 21. 4. 2019., hrvatski je doprinos međunarodnom obilježavanju stogodišnjice osnutka Bauhausa. To je prilika školama za edukacijom jer osim učenja o Bauhausu, učenici dodatno mogu istraživati umjetnička djela, vizualno i taktilno.
Oxford je jedan od vodećih i najznačajnijih izdavača na području engleskoga jezika koji u svojoj širokoj ponudi ima i udžbenike te pripadajuće nastavne materijale za osnovnu i srednju školu.
Sve odobrene udžbenike možete pronaći klikom na poveznicu. Uskoro ćete sva izdanja moći pronaći i na Profil Klett web shopu!
Nakon tri tjedna zimskog odmora, sredinom siječnja vratili smo se u školske klupe, a učenici su rado prepričavali događaje s praznika: kako su proveli slobodno vrijeme, što se sve našlo na blagdanskom stolu, jesu li igrali neku novu računalnu igricu. U svakom slučaju, shvatila sam da naša sljedeća tema, Gesund leben, nije mogla doći u boljem trenutku. Posebno što se u veljači obilježava Svjetski dan borbe protiv raka te Svjetski dan bolesnika.
Svaka država svijeta prepoznatljiva je po svojoj zastavi. Zastava je simbol svoje zemlje, a njeno oblikovanje krije u sebi povijest tog naroda, te zemlje ili zanimljivu priču vezanu uz njen nastanak. Predstavi sebe, svoj razred i svoju zemlju - zastavom cijelom svijetu!
Povijest dodjele odlikovanja određenog čina vojnicima i civilima potječe još iz starog vijeka. Bilo da ste izuzetno hrabri ili ste na neki način doprinijeli društvu, možete biti nagrađeni diplomom, poveljom, medaljom, pokalom ili pak značkom. Značkom možete iskazati potporu ljudima oboljelima od neke bolesti, prisjetiti se nekoga, podržati neku ideju ili jednostavno ukrasiti odjeću nekim sitnim detaljem.
Na hebrejskom jeziku to je stradanje nazvano šoa – velik i strašan vjetar, ili prema srednjovjekovnom značenju „uništenje“. Riječ „holokaust“, koja se za taj događaj koristi u zapadnom svijetu, potječe iz grčkog jezika. Holos znači „cijeli“, a caustos „izgorio“. Izvorno je holokaust značio žrtvu koja se spaljuje. Kasnije dobiva značenje „velike žrtve“, a krajem XVII. stoljeća „potpuno uništenje velikog broja ljudi – veliki pokolj ili masakr“.
Ove se godine navršava 150 godina od otkrića Periodnog sustava elemenata, stoga je Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila 2019. godinu Godinom Periodnog sustava elemenata. Da bismo i mi podsjetili na važnost toga otkrića, ukratko ćemo se osvrnuti na znanstvenike koji su pokušavali svrstati kemijske elemente nekim suvislim redom kao i na tablicu periodnog sustava koja je jedno od najvažnijih pomagala pri proučavanju kemije.