Učitelji na prvom mjestu.
Učenici Područne škole Dapci, uz potporu učiteljice engleskog jezika Ivane Devčić, sudjelovali su u međunarodnom projektu International Bookmark Exchange Project 2025, koji povezuje škole diljem svijeta kroz kreativnu izradu i razmjenu straničnika te promiče ljubav prema čitanju i knjigama.
Projekt Ždral mira međunarodni je program razmjene namijenjen školama, obiteljima i različitim skupinama koje žele ostvariti kontakt s vršnjacima iz drugih zemalja te se pritom kreativno izražavati.
U suvremenom obrazovnom okruženju u kojem djeca odrastaju uz digitalne tehnologije i moderne oblike zabave, očuvanje kulturne baštine i tradicije pred učitelje postavlja velik izazov. Tradicijski plesovi, narodne nošnje i arhaični instrumenti učenicima mlađih razreda osnovne škole često djeluju strano i daleko. Ključ za rješavanje ovog problema leži u integriranoj nastavi i pomno odabranom književnom predlošku. Slikovnica „Mačka Lada i Lado“ autorice Zrinke Posavec pokazala se kao izvrstan metodički most koji uspješno spaja dječju svakodnevicu s bogatstvom hrvatskog folklora.
Na satu Prirode i Biologije učenici su učili o prirodnim procesima promatrajući konkretne primjerke i povezujući ih s pojavama koje se događaju u prirodi. Cilj nastavnoga sata bio je potaknuti učenike da prirodu ne doživljavaju samo kroz tekst iz udžbenika, nego promatranjem, uspoređivanjem, samostalnim zaključivanjem i izradom vlastitoga zadatka.
Učionica se na trenutak pretvorila u mali ekosustav: na klupama su se našle biljke, gljive, kukci, žabe, ptice, zmije, ribe i drugi organizmi, a učenici 6. razreda imali su zadatak otkriti i prikazati kako su sva ta živa bića povezana hranom, energijom i međusobnom ovisnošću.
Tjedan Svemira održava se svake godine od 4. – 10. listopada. Naime, učenici Osnovne škole Hinka Juhna imali su priliku „prošetati Svemirom“, pogledati Sunce teleskopom i okušati se u upravljanju dronom.
Završni dan nastave učenicima ostaje u trajnom sjećanju. Upravo zato posljednji dan škole može biti mnogo više od podjele radova, razgovora o praznicima ili gledanja filma. Može postati prilika za ponavljanje naučenoga, razvoj suradničkih odnosa, poticanje kreativnosti i stvaranje lijepih uspomena koje učenici nose sa sobom u sljedeći razred.
U modernom obrazovanju sve se više prepoznaje važnost cjelovitog razvoja djeteta, osobito djece koja su proživjela traumatska iskustva ili se suočavaju s različitim teškoćama. U tom kontekstu posebno mjesto zauzima logoterapija, psihoterapijski pravac utemeljen na učenju dr. Viktora Frankla, koji naglašava da je potraga za smislom temeljna ljudska motivacija. Frankl ističe kako darivanje vlastitog vremena, znanja i sebe drugima može postati put osobnog i zajedničkog ozdravljenja.
U nastavi prirodoslovnih predmeta često se susrećemo s pitanjem koje učenici postavljaju vrlo iskreno, ponekad iz znatiželje, a ponekad iz otpora: „Zašto to učimo?” Iako to pitanje na prvi pogled može zvučati kao nezainteresiranost, ono zapravo otvara prostor za razgovor, povezivanje nastavnih sadržaja sa svakodnevnim životom i razvoj dubljega razumijevanja prirode.
Učenje prirodoslovlja najzanimljivije je onda kada učenici mogu povezati ono što uče s prostorom u kojem žive. U nastavi Prirode, Biologije i Kemije učenici ne usvajaju samo pojmove iz udžbenika, nego razvijaju način promatranja, istraživanja i razumijevanja svijeta oko sebe. Upravo se to može ostvariti kroz istraživanje tla, jednog od najvažnijih prirodnih bogatstava Slavonije.